Aktualno

Uz 20. obljetnicu slobode Hrvatskog podunavlja: “Ova tema sve više postaje predmet znanstvenih istraživanja!”

U knjižnici Hrvatskih studija, u Studentskom kampusu, na zagrebačkom Borongaju, 25. listopada otvorena je, povodom 20. obljetnice reintegracije Hrvatskoga podunavlja, izložba pod sličnim nazivom „Mirna reintegracija Hrvatskoga podunavlja“. U toj prezentaciji po „prvi put obrađena je i objavljena građa Muzeja grada Iloka koja se odnosi na navedeno razdoblje“, kako nas izvješćuju iz Ureda pročelnika Hrvatskih studija.

Okupljene profesore i studente i ostale ugledne uzvanike: izaslanicu Ministarstva kulture Anu Matković, predstavnika Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskoga rata Gorana Marića, predstavnicu Društva Iločana i prijatelja Iloka Mirjanu Zelenika, te promotore izložbe pozdravila je Ružica Grbešić, ravnateljica knjižnice. Ona je naglasila da je ponosna što ova ustanova na akademskoj i znanstvenoj razini svima može približiti sjećanja, ona dokumentirana, iz dana borbe za slobodu naroda i države.

Ravnateljica Muzeja grada Iloka, Maja Barić zahvalila je domaćinima, Hrvatskim studijima, i naglasila: „Da bi se problematika mogla prezentirati javnosti ona se mora stručno i znanstveno obraditi. Upravo zbog toga smo se odlučili da ova tema bude tako prikazana u ovoj formi, a bit će prikazana i u e-publikaciji. Između ostaloga bio nam je cilj da se ova tema potakne i u znanstveno – istraživačkim institucijama na razini Republike Hrvaske. Ovo je stručni doprinos koji nekim problematičnim temama, uprava Muzeja grada Iloka, želi dati doprinos, a tu velike zasluge pripadaju našem kustosu, Marku Kevi.“

A autor izložbe, kustos iz iločkoga muzeja, Marko Kevo, je istaknuo: „Izložba je nastala 2018., s ciljem obilježavanja 20. obljetnice mirne reintegracija Hrvatskoga podunavlja. Možemo reći da je time i završeno stvaranje današnje Republike Hrvatske, a to je bilo posebno značajno za naš kraj na istoku Hrvatske koji je doživio da se, poslije teških muka i razaranja, njegovi žitelji vrate u svoje domove.  Sretna je činjenica da je Muzej sačuvao dio građe iz tog vremena kao jedina institucija na području Istočne Hrvatske. To je jedinstvena građa, jer dio toga nam je ustupljen od međunarodne ‘prijelazne uprave’, domaćih analitičara i pripadnika UNTAES-a. Posebna mi je čast da je ova izložba prezentirana na Hrvatskim studijima, mome matičnom fakultetu.“

Poslije organizatora i autora, riječ je uzeo i pročelnik Hrvatskih studija Mario Grčević koji je zahvalio svima, a onda aktualizirao nekoliko važnih činjenica. Između ostalog pročelnik Grčević je istaknuo: „Svi dobronamjernici, osobito oni stariji, koji su svjedočili ovim događajima sigurno bi se zajedno sa mnom danas dobro osjećali. Bili bi sigurno pozitivno raspoloženi i emotivno dirnuti jer ova tema sve više postaje predmet znanstvenih istraživanja. Imamo temu koja sa punim pravom sve više postaje predmet istraživanja, a mi danas dajemo doprinos ovom kvalitetnom izložbom. Interesantna je činjenica da je ovu izložbu postavio kustos gosp. Marko Kevo, naš bivši student, za kojeg se nadam da će uspješno napredovati na akademskoj ljestvici i dati svoj doprinos povijesnoj, arhivskoj i političkoj slici Hrvatskog podunavlja i cijele Hrvatske. Ja u ime ustanove Hrvatskih studija zahvaljujem organizatorima ove izložbe, jer njome se posebno naglašavaju problemi i muke, ali i dostojanstvo naših  branitelja. Mogao bih osobno o tome nešto i posvjedočiti, ali glavna intencija i poruka je da naše branitelje u svim životnim situacijama, pa i onim problematičnima, trebamo prihvatiti i poštivati. Meni je teško, u svakodnevnici, spoznati da živim u zemlji, u kojoj ljudi koji su dali najbolje godine i zdravlje imaju osjećaj, ničim izazvani, da to skrivaju i toga se srame. To je stanje koje treba mijenjati, a nadam se da će i naše studijske kategorije tome doprinijeti. U tom nastojanju su, zasigurno, suglasni autori ove izložbe, stručnjaci i znanstvenici, ali i svi dobronamjerni ljudi.

Ova izložba je za mene završni dio Domovinskog rata koji zaslužuje zahvalnost – ovdje, srećom tzv. mirnim putem. Srbi su pristali na međunarodne i hrvatske uvjete i imali smo mir. Proces nije bio idealan, ali je u procesu stvaranja Hrvatske bio učinkovit i to je kruna njezina suveriniteta. Dođite i pogledajte izložbu, a posebno pozorno pročitajte povijesne činjenice koje ju prate!“

A na koncu citat iz obavijesti koju je javnosti uputio Ured pročelnika Hrvatskih studija Maria Grčevića:

Postav izložbe, organiziran na 22 panoa te 82 obrađena muzejska predmeta, podijeljen je tematski: pripreme za povratak, struktura, ciljevi i razmještaj snaga UNTAES-a, područja djelovanja misije, demilitarizacija, prijelazne policijske snage, upravna, institucionalna i socijalna reintegracija te Ilok kroz fotografije za procesa mirne reintegracije. Uvelike su zastupljeni obrađeni povijesni dokumenti i hemerotečna građa (novinski članci) objavljeni tijekom trajanja procesa mirne reintegracije.

U sklopu izložbe tiskan je popratni katalog, koji uvodi u ciljeve procesa, političke odluke koje su odredile sudbinu Podunavlja, probleme s kojima su se susretali čelnici procesa te konačne rezultate. Projekt „Proces mirne reintegracije” realiziran je pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, Vukovarsko-srijemske županije te Grada Iloka.

Izložba će bit će otvorena do sredine siječnja 2020. godine. Dođite u Studentski kampus i knjižnicu Hrvatskih studija: pogledajte i pročitajte važan dio hrvatske povijesti! (M. K.)

Sudionici svečanog otvaranja izložbe

 

Zanima nas Tvoje mišljenje!