Aktualno

PROF. DR. SC. NENAD HLAČA: ŠKOLA ZA ŽIVOT – KAKO PREŽIVJETI?

ČITAJTE: WWW.NAROD.HR

Prvotna hipoteza kurikularne reforme da je potrebna škola za život počela je dobivati potvrdu svoje ispravnosti u praksi. Ova nas je  pandemija zatekla i podsjetila na važnost prirodnih znanosti koje su pomalo zapostavljene, a ključne u školi za život. Nevjerojatna je ta povezanost i međuovisnost svega živog.

Ne tako davno jedan je virus povezao majmune i ljude u epidemiji AIDSA ili Side Još nije pouzdano s kojih je to živih bića stigao coronavirus ili COVID 19.  Možda, šišmiš, možda zmija, možda ljuskavac. I taj je virus potvrdio hipotezu o nedjeljivosti svega živog i ubrzao prijelaz iz živog u neživo (smrt) tolikih ljudskih bića.

Povijesno je jedan virus prešavši s čovjeka na svinju i vrativši se mutiran sa svinje na čovjeka izazvao baš nakon do tada najvećeg Prvog  svjetskog rata, najveću smrtnost koja je premašila broj žrtava iz tog rata u epidemiji španjolske gripe. Postoji hipoteza da je taj mutirajući virus možda krenuo s kokoši na svinju, a mrtvački ples zaključio na ljudima.  Taj virus H1N1 od 1919. do 1920. usmrtio je pedeset, a neki navode i sto milijuna ljudi.

Jedna djevojčica bijesna pogleda koja baš i ne ide često u školu unosi nemir u europske institucije i ugrožava krhku koaliciju sa zelenima u Europskoj uniji. Novo pečeni eurokrati koji su još izgubljeni u prijevodu ne uspijevaju s Gretom pronaći zajedničku točku za pogled u budućnost, čak ni u objektivu fotoaparata.

Svakog dana znamo malo više i u koracima se mijenja hodogram kurikularne reforme jer kako stvari stoje kontejneri s tabletima iz Kine vjerojatno će kasniti i trebat će ih dobro pregledati virolozi prije no što uđu u učionice. Možda i nije loše da se ulazak odgodi za poslije izbora. Dodatni je problem što se i oko 50% posto sirovina za naše tablete proizvodi u Kini tako da nam je istovremeno ugroženo fizičko i mentalno zdravlje.

Ova nas pandemija u hodu poučava da nije dobra tolika ovisnost o čudnovatom kljunašu NR Kine u kojem se, na prvi pogled, spaja ono nespojivo u evoluciji: diktatura komunističke partije i tržišna ekonomija. Suradnja s tom novom evolucijskom tvorevinom nije baš izvjesna, najmanje je ravnopravna, budući da dovodi u pitanje transparentnost i održivost krhkog sustava javne nabave koji tek usvajamo.

I oni koji nas uspješno vode svaki dan uče: tako je von Ursula otkrila ljepote Bugarskih krajolika i po prvi put ushićeno susrela najbolje Europljane na istočnom predziđu kršćanstva. Naučili smo i da ima različitih luka različitosti, te da diplome iz Banja Luke imaju nešto lakšu specifičnu težinu od onih naših.

Europa kao da još nije svjesna da je vrijeme stalo. Europske civilizacije nema bez obvezatne Grand Tour Italijom koja je riznica našeg znanja i ljepote povijesnog sjećanja. Svaki je europski aristokrat morao od XVII stoljeća posjetiti Italiju u gotovo studijskom putovanju. U Dubrovniku su od 15.st. djelovali kacamorti, ako bi noseći mrtvaca iz Grada ispustili štogod bili su izloženi smrtnoj kazni.

U udžbenicima ne piše kako pomiriti zapadni idealizam ljudskih prava s konkretnim pravima onih milijuna koji su za sada još izvan šengenske granice. Vjerojatno će u javnost uskoro izaći cijena koju smo kao članica EU platili Turskoj za skrb tom o specifičnom status quo ljudskih prava izvan granica Europe. Učiti se mora svakodnevno, i to doista do kraja života. Učitelje treba podučiti kako odgovoriti na nezgodna pitanja na koje mnogi odgovore  još nemaju, ali ipak svakodnevno puno i samouvjereno pričaju.

* Prof. dr. sc. Nenad Hlača rođen je u Rijeci 1958. Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci 1980. gdje je redoviti profesor, na Katedri za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Rijeci. Profesor honoris causa na Universidad Abierta Interamericana u Buenos Airesu. Stalni je znanstveni savjetnik Ustavnog suda Republike Hrvatske. U zvanje izvanrednog profesora za područje pravo, grana obiteljsko pravo, izabran je 1998. godine.

Oženjen, otac dvoje djece.

Foto: fah

 

Zanima nas Tvoje mišljenje!