SJEME KLIJA TAMO GDJE MU SE NAJMANJE NADAMO – MONGOLIJA I ŠVEDSKA

PIše: Brane Vrbić

Stockholmska katedrala

Fra Baatar je prvi katolički svećenik iz te zemlje. U Mongoliji danas živi tek oko 2.000 katolika. Katolička Crkva je svoj misijskoj rad u toj dalekoj azijskoj zemlji započela prije 24 godina i tamošnji broj vjernika, iako polako, raste. Istina, daleki korijeni misijskog poslanja u Mongoliji sežu u 1922. godinu, ali taj rad je ubrzo nasilno prekinut zbog snažnog utjecaja komunističkog Sovjetskog Saveza. Mongolija je trebala postati i ostati ateistička država. Ta prostrana i najslabije naseljena država svijeta (manje od 3 milijuna stanovnika na velikih 1 564 100 km² površine) imala je nesreću da ima samo dva susjeda i to oba komunistička: SSSR i Kinu.

Primjer Mongoliji nije usamljen. Dok su klupe u Crkvama u mnogim tradicionalno katoličkim narodima prazne, preobraćenja i klijanje vjere događa se u mjestima na svijetu gdje to ne bismo uopće očekivali, izvijestio je u ožujku ove godine Catholic Herald.

Kao sličan primjer može poslužiti i Švedska. Tamošnja je Luteranska državna crkva, poput Engleske crkve, osnovana je u XVI. stoljeću kraljevskom naredbom. Katolička je crkva bila zabranjena i gotovo je u potpunosti nestala u toj zemlji. Iako je Švedska danas uvelike sekularizirana (manje od 30 posto Šveđana sebe opisuje kao vjernike) naslijeđe reformacije i dalje izaziva poteškoće za Katoličku crkvu. „Opća razina znanja o katoličanstvu vrlo je niska u Švedskoj, s puno pristranosti i predrasuda“, kazala je Kristina Hellner, glasnogovornica Štokholmske biskupije.

Unatoč svemu, katolicizam je među najbrže rastućim religijama u zemlji. U Švedskoj živi tek oko 116.000 katolika, ali svake godine broj vjernika u prosjeku raste za više od 4.000 i bilježi se oko 100 prelazaka na katoličanstvo. Zapravo, katolici vjeruju da je taj broj dvostruko veći jer tu treba dodati i mnoge useljenike, izbjeglice i katekumene. Kako god izgledalo čudno, Švedska je jedna od rijetkih europskih zemalja u kojima Crkva raste.

Vjerojatno je i to bio jedan od razloga što je papa Franjo prošlog lipnja uvrstio u kardinalski zbor Andersa Arboreliusa. Time je on postao prvim švedskim kardinalom. Može se reći da je kardinal Aborelius postao od tada iznimno popularna osoba. „Kardinal Arborelius vrlo je popularan među novinarima i doslovno traže intervjue od njega bilo gdje da se pojavi“, kazala je Hellner. Fokus, najveći časopis u zemlji, proglasio ga je 2017.  „Šveđaninom godine“.

Arborelius je odrastao u luteranskoj obitelji i u dvadesetim se preobratio na katoličanstvo što je relativno čest slučaj kada se govori o domicilnim švedskim katolicima. „Mnogi katolici, i to danas oni najrevniji u našim župama, preobratili su se iz Švedske luteranske crkve na katoličku vjeru“, kazala je Hellner, dodavši kako su upravo „oni najaktivniji i najglasniji“ u društvenim medijima. Prema podacima štokholmske dijeceze sedamdeset katekumena trebalo je biti kršteno ovog Uskrsa.