Aktualno

Hrvati koji dođu studirati u Sarajevo neće biti prepušteni sami sebi


www.nedjelja.ba

PON, 30. RUJAN 2019. 10:20

Premda je zasigurno puno onih koji prema Isusovoj preporuci (usp. Mt 6,1-4) u skrovitosti pomažu studentskoj populaciji, ipak se može govoriti i o sustavnom radu na tom području. To mogu osjetiti studenti Hrvati u Sarajevu.

Piše: Josip Vajdner

U okvir izreke: „Od kolijevke pa do groba – najljepše je đačko doba“, dijelom ulazi i razdoblje visokoškolskoga obrazovanja, tj. studentski život. Premda se nakon položene velike mature i ispita zrelosti očekuje ozbiljnost od mladoga čovjeka koji kreće na put osobnoga istraživanja u polju obrazovanja, ipak je vrijeme studiranja obilježeno razigranošću i mladenačkim buntom. „Djetinjarije“ iz osnovne i „ludorije“ iz srednje škole, nisu iščeznule upisom na fakultet nego su dobile novi izričaj. Stoga studenti iako u znatnoj mjeri samostalni, ipak predstavljaju segment društva koji zahtijeva posebnu pozornost i pomoć. Razlog više tomu jest činjenica da mladi ljudi koji su do jučer – u uobičajenim prilikama – uglavnom osjećali toplinu obiteljskoga doma, sada se sami moraju snalaziti za hranu i smještaj. U zemlji kakva je Bosna i Hercegovina, razdirana različitim problemima i strahovima, to predstavlja dodatni izazov. No, odviše je pozitivnih činjenica da bi se moglo reći kako su studenti (Hrvati) koji dođu studirati u glavni grad Sarajevo prepušteni sami sebi. Štoviše, oni osim duhovne skrbi u 13 sarajevskih crkava i nekolicini kapelica, imaju mogućnost dobiti i značajnu materijalnu pomoć tijekom studija.

Premda je zasigurno puno onih koji prema Isusovoj preporuci (usp. Mt 6,1-4) u skrovitosti pomažu studentskoj populaciji, ipak se može govoriti i o sustavnom radu na tom području. Jedan dio se ogleda u novčanoj potpori u vidu stipendija, a drugi u osiguravanju smještaja u studentskim domovima koji dobrano vode računa o socijalnom statusu mladića i djevojaka željnih stjecanja znanja na fakultetima.

Gledano prema zemljopisnoj odrednici od zapada ka istoku, studentima koji dođu u Sarajevo na raspolaganju je Studentski dom u vlasništvu Hrvatskog kulturno dobrotvornog društva (HKDD), nazvan po svećeniku vjeroučitelju dr. Dragutinu Dujmušiću kojega su, zajedno s mnoštvom hrvatskih intelektualaca, strijeljali partizani 7. listopada 1943. u Par Selu kod Tuzle. Dom je smještan u naselju Stup i, u nazočnosti tadašnjega premijera Hrvatske Zorana Milanovića otvoren 1. prosinca 2014., a prima 95 studenata.

Tu je zatim Nadbiskupijski centar za pastoral mladih Ivan Pavao II. kao središte koje ima i kapaciteta i ljubavi za sve mlade: počevši od smještaja 30-ak studenata, preko mogućnosti za druženja, sportske aktivnosti (dvorana i teretana) i volontiranje, do duhovnih obnova i svetih misa.

Od siječnja 2005. Franjevački međunarodni studentski centar Bosna Srebrena koji je plod karitativne skrbi HKO Kruh sv. Ante, u sarajevskom naselju Grbavica, pruža smještaj za 125 studenata na adresi Zagrebačka 18 i u starom Provincijalatu na Koševu. Osim što primaju studente iz BiH i europskih zemalja koji studiraju na Univerzitetu u Sarajevu, oni svake godine podijele približno 50 stipendija najpotrebnijima.

Stipendije već više od deset godina, uz nekoliko potpora đacima, daje i Fondacija za stipendiranje studenata (FONSS). Najčešće 30 mladića i djevojaka zahvaljujući njima dobije financijsku osnovu za studiranje. Godine 2006. ova je Fondacije potpomognuta i proširena osnivanjem projektnog biroa M-P-V-a d.o.o. Kupres, s poslovnom jedinicom u Sarajevu što mladima koji studiraju predstavlja realan temelj za zaposlenje bez radnoga iskustva. Također, u naselju Vraca, na adresi Ljubljanska 30, u suradnji s Nadbiskupijskim centrom za pastoral mladih Ivan Pavao II. godine 2015. FONSS je od sestara Služavki Malog Isusa kupio zemljište i devastiranu kuću (nekadašnji Betlehem) koju su uredili da bude studentski dom. S početkom ove akademske godine još se samo čeka priključenje vode kako bi 40 studenata moglo ući u ove prostorije.

Nadalje, Zaklada Za mudrost i plemenitost – „Pro sapientia et clementia“ Sarajevo koja djeluje u okrilju Sustava katoličkih škola za Europu, i čiji je osnivač pomoćni vrhbosanski biskup dr. Pero Sudar, svake godine dijeli ukupno 100 stipendija za vrijeme trajanja redovitog studija. Osim toga, određeni broj studenata koji studiraju u Sarajevu dobije stipendije od Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske koji daje ukupno 450 stipendija od čega 100 za studij u Hrvatskoj i 350 za studij u BiH.

Sve ovo, na određeni način, sublimira se u ideji Hrvatskog kulturnog društva Napredak, najstarije institucije koja sustavno – od 1902. s prisilnim prekidom 1949. – 1990. – brine o studentima. Podatak da je od obnove 1990. do danas podijelio više od 2 800 stipendija i potpora govori za sebe. Ovomu valja dodati kako se još uvijek čeka da vlasti vrate zgradu nekadašnjega Napretkova konvikta Kralj Tomislav koja bi u budućnosti trebala služiti prvotnoj namjeni.

Dakle, oni (Hrvati) koji dođu stjecati znanje na nekom od fakulteta u Sarajevu neće biti prepušteni sami sebi bez obzira što ovaj grad nema ni pola svojih prijeratnih hrvatskih stanovnika.

https://www.nedjelja.ba/hr/nek-se-zna/student-hrvat-u-sarajevu/12339

Zanima nas Tvoje mišljenje!