EKSKLUZIVNO: AMERIČKI INDEKS SMATRA KAKO JE HRVATSKA IDEALNA ZA ŽIVLJENJE

The Best Countries objavio poredak država za 2022. godinu

Hrvatska se po slikovitosti i kvaliteti življenja te razini ljudskih prava i sloboda nalazi među 30 najnaprednijih država svijeta

Piše: dr.sc. Božo Skoko

Hrvatska se po slikovitosti zemlje i mogućnostima vrhunskog odmora i kvaliteti življenja te razini ljudskih prava i sloboda, odnosno društvenoj potpori, socijalnoj pravednosti i otvorenosti nalazi među 30 najnaprednijih država svijeta! – stoji u izvješću za 2022. godinu utjecajnog Best Countries indeksa, koje provodi američki U.S. News & World Report, u suradnji  BAV Group i The Wharton School sa Sveučilišta Pennsylvania. Poredak država temelji se na globalnoj percepciji, odnosno opsežnoj anketi u kojoj sudjeluje više od 17 tisuća ljudi iz cijelog svijeta, a ukupno 85 država se analizira kroz sedamdeset različitih atributa, važnih za uspjeh moderne države.

U odnosu na prethodno istraživanje, Hrvatska je porasla za jedno mjesto na globalnoj ljestvici te je sada na 45. poziciji. Usporedbe radi, Slovenija je na 61. mjestu najboljih država svijeta, a Srbija na samom začelju ljestvice među najgorima. Zauzevši tek 81. mjesto, Srbija je u globalnoj percepciji svijeta tek nešto bolja od Kazahstana, Irana, Uzbekistana i Bjelorusije.

Iako Hrvatska stoji relativno dobro, američki stručnjaci i globalno javno mnijenje najlošije su ocijenili Hrvatsku u kategoriji – globalni utjecaj, gdje smo tek na 78. mjestu. Hrvatska je članica Europske unije, čiji se glas uvažava u Briselu, prvenstveno zahvaljujući utjecaju premijera Andreja Plenkovića, međutim činjenica je da su na globalnoj razini prepoznate čak dvije vanjske politike, koje su u stalnom sukobu, pa poruke svijetu iz Hrvatske samo zbunjuju. S druge strane, iz Hrvatske već dugo nije potekla nikakva globalno atraktivna međunarodna inicijativa. Hrvatski glas se premalo čuje i sluša, a diplomacija je očito nedovoljno učinkovita da bi postala prepoznatljiva u multilateralnim odnosima. Usporedbe radi, Norveška je globalno percipirana kao svjetski mirotvorac, a Danska koja već godinama promiče održivost u međunarodnim odnosima imenovala je prvog veleposlanika za tehno-diplomaciju.

Okupljanje čelnih ljudi parlamenata zapadnog svijeta na čelu s američkom predsjednicom Zastupničkog doma Kongresa Nancy Pelosi u znak potpore Ukrajini, koje se održava u Zagrebu, moglo bi donekle pojačati tu vidljivost i utjecaj. No, treba nam daleko više takvih inicijativa. Hrvatska relativno loše stoji i u kategoriji – Movers, odnosno u rangiranja zemalja koje nameću globalne trendove u gospodarstvu, tu smo tek na 67. mjestu. Po baštini i kulturnom utjecaju smo na 41., odnosno na 43. mjestu, što nam jasno pokazuje da je bogatstvo hrvatske baštine nedovoljno prepoznata u svijetu, a kulturna i kreativna produkcija bez značajnijeg utjecaja u svijetu. Po poduzetništvu smo na 44., a otvorenosti za poslovanje na 48. iz čega se jasno vide goleme mogućnosti za napredovanje.

Na ljestvici najidealnijih država za umirovljenike i za odgoj djece, indeks je Hrvatsku rangirao na visoko 25., odnosno 26. mjesto. Kad su u pitanju ženska prava i jednakost žena, i tu stojimo relativno dobro – na 29. mjestu. Po održivom življenju smo na 33., kvaliteti obrazovanja na 44. mjestu, a među idealnim sjedištima globalnih korporacija smo na prihvatljivom 33. mjestu. Hrvatska je prema ovom indeksu dobro mjesto i za početak poslovne karijere – 32. pozicija.

A kad je u pitanju hrvatska atraktivnost kao turističke destinacije, kao ključni aduti navedeni su kako je Hrvatska prijateljska zemlja, ima ugodnu klimu, dobru turističku infrastrukturu, kako je zabavna i slikovita… Važni hrvatski aduti su i sigurnost i politička stabilnost. Hrvatska je percipirana kao otvorena i tolerantna zemlja koja poštuje druge i drugačije, uvažava njihova prava i slobode. Ili bolje rečeno, koliko god bili kritični prema samima sebi najveći dio svijeta je daleko lošije mjesto za življenje od Hrvatske.

Međutim, kad su u pitanju globalno prepoznatljivi gospodarski brendovi, odnosno proizvodi tu stojimo relativno loše, kao i po pitanju inovativnosti. Očito, Rimac i još nekoliko uspješnih poduzetnika nisu dovoljni za globalnu vidljivost.

Ukratko govoreći, ne čudi što je Hrvatska sve privlačnija, ne samo za digitalne nomade već i za strance koji biraju idealno mjesto za život. Mnogi useljenici su žrtvovali i bolje plaćene poslove, kako bi mogli živjeti na ljepšem dijelu svijeta, u sigurnom okruženju i bez stresa. A to će sve više dobivati na cijeni, uspiju li Hrvati sačuvati svoj način života, koji mnogi stranci smatraju ključnim adutom pored iznimnih prirodnih ljepota. No, kako bi Hrvatska postala snažniji brend morat će poraditi na jačanju gospodarstva, plasiranju globalno prepoznatljivih brendova, većem utjecaju u međunarodnim odnosima, ali i snažnijim kulturnim utjecajima. Kako bi se neku zemlju poštovalo, mora nametati trendove i stvarati sljedbenike. A Hrvatska je daleko od toga. Najčešće smo samokritični, okrenuti sebi, prepuni kompleksa, uvijek spremni ocrniti svoje, a nekritički prihvatiti sve što nam drugi nude. „Najbolje“ države svijeta su uspješne, ali i samosvjesne države, koje ne kopiraju druge već slijede vlastitu viziju i put. A u ukupnom poretku „najboljih država svijeta“ za 2022. vrh ljestvice su zauzele: Švicarska, Njemačka, Kanada, SAD, Švedska, Japan, Australija, Velika Britanija, Francuska i Danska.