NAŠ IZBOR

CRKVA I „ISPIT“ ZVAN JOE BIDEN

Piše: Brane Vrbić /Katolički tjednik

Čitajte: www.nedjelja.ba

Suradnja američkih biskupa s novom američkom administracijom na zajedničkim područjima djelovanja ne može biti popraćena postupcima koji bi širili konfuziju oko katoličkog nauka na drugim područjima. Kad je Joe Biden 20. siječnja 2021. godine položio prisegu, postao je tek drugi katolički predsjednik u povijesti SAD-a. Prvoga, Johna F. Kennedyja, često su znali, bez ikakva opravdana razloga, nazvati i „papinim službenikom“.

S Bidenom se postavlja drugo pitanje, koje je manje usredotočeno na Petrova nasljednika, a više na Crkvu: Kako će se katolička hijerarhija, osobito američka, odnositi prema predsjedniku koji odbacuje jedan od ključnih aspekata katoličkog moralnog učenja?, pitanje je koje u svom komentaru na stranicama National Catholic Registera postavlja Tim Busch.

Očito je da Američka biskupska konferencija (USCCB) sprema odgovor. Nakon američkih izbora, nadbiskup José Gomez, predsjednik USCCB-a, izjavio je da Bidenovi politički stavovi stvaraju „tešku i složenu situaciju“. Iako se izjašnjava katolikom, Biden se obvezao da će poduprijeti izrazito nekatoličke stavove i odluke usmjerene prema vjerskoj slobodi, ljudskoj spolnosti i pobačaju, uključujući obvezu da će Roe protiv Wadea postati saveznim – državnim zakonom. Nadbiskup Gomez je odmah nakon tih riječi uspostavio posebnu radnu skupinu biskupa čiji je zadatak bio koordinirati suradnju i stav Crkve prema Bidenu i njegovoj novoj administraciji. Ipak, nada u suradnju već blijedi.

Sijači zbunjenosti i proturječja

Na Dan inauguracije, 20. siječnja, Američka biskupska konferencija je u vrlo jasnoj izjavi izrazila nadu da će Biden odustati od svojih za Katoličku crkvu moralno neprihvatljivih stavova o proširenju prava na pobačaj. No, šokantno je da je jedan od članova te iste biskupske konferencije, kardinal Blase Cupich iz Chicaga (koji je, istina, već i ranije davao brojne, najblaže rečeno, kontroverzne izjave) uputio dopis u kojemu osuđuje izjavu subraće biskupa, ali ne i Bidenove stavove. I taj istup zaslužan je da je među američkim katolicima posijana zbunjenost i proturječje oko pitanja potpuno neupitnog za Katoličku crkvu.

No to nije usamljeni „incident“ među članovima Američke biskupske konferencije. Krajem studenog prošle godine, samo nekoliko dana nakon stvaranja radne skupine i neposredno prije nego će ga papa Franjo uvrstiti u kardinalski zbor, nadbiskup Wilton Gregory iz Washingtona DC, uključio se u najzapaljiviji dio rasprave. U jednom intervjuu kardinal Gregory izjavio je da će dopustiti Bidenu da primi svetu pričest. Te riječi washingtonskog kardinala izazvale su veliku zbunjenosti i među katolicima, ali i nekatolicima. Čini se da je, barem u Washingtonu, Bidenovo odbijanje katoličkog moralnog nauka prihvatljivo i da ne zaslužuje prijekor. No jasno je da to nije ono što Katolička crkva naučava, dapače, u dubokoj je suprotnosti s moralnim naukom Crkve.

Sveta pričest je srce života jednog kršćanina. Dio mise u kojem vjernici primaju kruh i vino koji su postali tijelo i krv Isusa Krista – „Euharistija je srce i vrhunac života Crkve“, kaže Katekizam Katoličke crkve. To je sveto iskustvo koje vjernike suobličuje Kristu i omogućuje im da vode sveti život. Pričesti pristupaju samo katolici koji ne ustrajavaju u stanju smrtnog grijeha – jasno je katoličko učenje. Što nas dovodi do Bidena. Crkva naučava da se javni dužnosnici koji podržavaju moralno neprihvatljive stavove i politiku, uključujući i pobačaj, ne bi smjeli primati svetu pričest.

Kanon 915. Zakonika kanonskog prava kaže da se „primanje svete pričesti ne dopušta izopćenima ni udarenima zabranom bogoslužja pošto im je izrečena ili proglašena kazna, a ni drugima koji tvrdokorno ustraju u očitom teškom grijehu“. U objašnjenju kako primjenjivati navedeni kanon, tadašnji pročelnik Kongregacije za nauk vjere, kardinal Joseph Ratzinger, napisao je 2004. godine poseban memorandum o primanju svete pričesti. U njemu stoji kako djelitelj svete pričesti mora odbiti dodijeliti svetu pričest u slučajevima „proglašene ekskomunikacije, proglašene zabrane, ili tvrdoglave ustrajnosti u očitom teškom grijehu“. Spis navodi kako bi primjer „konstantnog zalaganja i glasovanja za permisivne zakone o pobačaju i eutanaziji“ činilo formalnu suradnju u teškom grijehu koji je očit. U takvim slučajevima političarev „bi se pastir trebao sastati s njim, podučiti ga o crkvenom nauku, te ga obavijestiti da ne smije pristupati svetoj pričesti sve dok ne okonča objektivno stanje grijeha, te ga upozoriti da će mu u suprotnome biti uskraćena euharistija“. Ako pojedinac unatoč tome bude ustrajao u teškom grijehu „služitelj svete pričesti mora mu je odbiti dodijeliti“, napisao je budući papa Benedikt XVI.

Potreba snažna i dosljedna odgovora

Od biskupa se traži da ovo pitanje shvate ozbiljno, navodi u svom članku Bush. Tu je donio primjer biskupa Thomasa Paprockog iz Springfielda u državi Illinois koji je uskratio svetu pričest brojnim političarima koji se izjašnjavaju kao katolici, a koji se zalažu za pobačaj. Popis uključuje senatora Dicka Durbina, koji je glasao protiv zakona o zabrani pobačaja nakon 20. tjedana, kao i nekoliko istaknutih članova najvišeg zakonodavnog tijela Illinoisa koji su podržali zakone koji pobačaj ubrajaju u „temeljna prava“ u toj američkoj saveznoj državi.

Vatikanske smjernice i dalje su na snazi. Kad ih svećenstvo – bilo biskup, nadbiskup ili kardinal – tretira kao neobvezujuće, to daje lažnu sliku da je katoličko učenje o pobačaju također neobvezno, odnosno stvar izbora. Takvi postupci šalju poruku da Katolička crkva uistinu ne vjeruje, niti prakticira, ono što propovijeda.

Katolička crkva polaže pravo na istinu, bez obzira na sve pritiske koji se i danas obrušavaju na nju. Ako to ne bi učinila, ako ne bi branila istinu, katolici bi izgubili povjerenje u integritet Crkvenog učenja, a nekatolici bi smatrali da je Crkva potpuno nepotrebna.

U svakom slučaju, čini se da moralna jasnoća ustupa mjesto zbunjenosti, a kako Sveto pismo jasno kaže, zbunjenost ne dolazi od Boga. Srećom, mnoge katoličke vođe prepoznaju tu stvarnost. Nadbiskup Charles Chaput, sada nadbiskup u miru u Philadelphiji, dobro je to izrazio početkom prosinca prošle godine. Napisao je da biskupi koji donose jednostrane odluke o svetoj pričesti čine „skandal svojoj braći u biskupstvu, svećenicima i mnogim katolicima koji se bore ostati vjerni Crkvenom učenju“. Nadalje je napisao da Bidenovo obećanje da će donijeti i sprovesti političke odluke protivne Crkvenom učenju „zahtijeva snažan i dosljedan odgovor crkvenih vođa i vjernika“.

Kako će izgledati taj odgovor, tek ćemo vidjeti. Katolička crkva ima priliku surađivati ​​s Bidenovom administracijom na unapređenju pravde i mira po mnogim pitanjima, uključujući reformu migrantske politike ili zaustavljanja zla pandemije koronavirusa. Ipak, suradnja na zajedničkim područjima ne može biti praćena postupcima koje šire zbrku oko katoličkog nauka u drugim područjima. Uostalom, taj će moralni katolički nauk postojati i ostati nepromijenjen i nakon što Biden napusti ured, zaključuje se u komentaru National Catholic Registera.

„Svaki je ljudski život dar svijetu“

No, na isti dan (22. siječnja) kada je objavljen ovaj komentar, u prigodi 48. obljetnice presude američkog Vrhovnog suda Roe protiv Wadea, novi američki predsjednik Joe Biden i potpredsjednica Kamala Harris objavili su izjavu u kojoj slave tu presudu, najavljujući njezino „kodificiranje“, odnosno ozakonjenje pobačaja na cjelokupnoj državnoj razini, te „imenovanje sudaca koji poštuju temeljne presedane poput Roea“. Tu izjavu je Američka biskupska konferencija nazvala „duboko uznemirujućom i tragičnom“.

Podsjetimo, presudom Vrhovnog suda 1973. u slučaju Roe protiv Wadea omogućen je pobačaj na zahtjev, a od njezina donošenja do danas u SAD-u je pobačeno 62 milijuna djece. Iako je odluka Roe protiv Wadea bila ključna za nametanje pobačaja u svim saveznim državama, u izjavi dvoje prvih ljudi SAD, nigdje se pobačaj ne spominje po imenu, već se koriste eufemizmi poput „reproduktivnog zdravlja“ i „zdravstvene zaštite“: „U posljednje četiri godine reproduktivno zdravlje, uključujući pravo na izbor, bilo je pod nemilosrdnim i ekstremnim napadima. Duboko smo predani osiguravanju da svi imaju pristup skrbi – uključujući reproduktivnu zdravstvenu zaštitu – bez obzira na njihov prihod, rasu, poštanski broj, status zdravstvenog osiguranja ili imigracijski status“, stoji u izjavi Bidena i Harris.

Na tu izjavu je istu večer reagirala Američka biskupska konferencija istaknuvši kako izjava pogrešno karakterizira odluku Roe protiv Wadea kao „unapređenje ženskih prava i zdravlja“ te da katolici ne mogu podržati pobačaj, prenijela je Catholic News Agency.

„Duboko je uznemirujuće i tragično da bi bilo koji predsjednik pohvalio i obvezao se kodificirati (provesti) presudu Vrhovnog suda kojom se nerođenoj djeci uskraćuje njihovo najosnovnije ljudsko i građansko pravo, pravo na život pod eufemističkom maskom zdravstvene zaštite“, rekao je predstojnik vijeća Američke biskupske konferencije za pro-life aktivnosti, nadbiskup Joseph Naumann iz Kansas Cityja u Kansasu. Američka biskupska konferencija je pozvala Bidena da odbaci pobačaj te da promovira pomoć ženama koja će štiti i život nerođenog djeteta.

Bidenova izjava u potpunoj je suprotnosti s proglasom koji je Donald Trump objavio posljednjih dana svoga mandata proglasivši 22. siječnja 2021., na godišnjicu presude Roe protiv Wadea, Danom nacionalne svetosti ljudskog života. Trump je u toj izjavi pozvao Kongres da zaštiti ljudski život. „Svaki je ljudski život dar svijetu. Bila ona rođena ili nerođena, mlada ili stara, zdrava ili bolesna, svaka je osoba stvorena na svetu sliku Božju. Svemogući Stvoritelj daje jedinstvene talente, lijepe snove i veliku svrhu svakoj osobi“, napisao je, dodajući da pokret za život i dalje napreduje, unatoč odluci Roe protiv Wadea od prije 48 godina.

Biden, koji za sebe tvrdi da je katolik, je tako već treći dan svog mandata jasno potvrdio da kreće u borbu protiv života. Tako je pred Katoličku crkvu, osobito u SAD, isporučen „ispit“ zvan Joe Biden. Očito je da američki episkopat sprema odgovor, ali i da postoje (nažalost i na zaprepaštenje mnogih) i pojedini prelati u SAD kojima Bidenova politika, promicanje pobačaja i moralnog nauka duboko protivna nauku Katoličke crkve, ne smeta.

Zanima nas Tvoje mišljenje!