NAŠ IZBOR

KVARENJE ZDRAVA NAUKA I ZAKONA

Na portalu www.cnak.ba objavljen je tekst anonimnog autora Saducejska i farizejska pitanja. Izabiremo za Vas sljedeći ulomak.

Kvarenje zdrava nauka, zakona. Mudri ljudi kažu da u životu nije najgora financijsko-ekonomska pokvarenost koja klija gotovo na svakom koraku, da netko nekoga podmiti kako bi jednomu počinio nepravdu, a sebi ili svojemu pribavio malo jaču korist;

da nije najgora čak ni ona moralna korupcija; ako čovjek pogriješi protiv neke Božje zapovijedi i to prizna, ispovjedi se i pokaje, vrati ukradenu stvar, opet je duhom obnovljen.

Najgora je pokvarenost zdrava razuma, kvarenje zdrava nauka, da zaniječemo Božju zapovijed, Božji zakon. I da tako naopako i druge poučavamo.

Netko nas može podmititi da nešto nepravedno učinimo ili pravedno ne učinimo, to je nečasno, sablažnjivo, oduzima nam se obraz i  pred nama samima i pred drugima. A kada nam se oduzme obraz, što nam je to još ostalo?! Ali je pravi škandal kada nas drugi zavede da prihvatimo i računamo da dva više dva nije četiri nego četrnaest; da Šesta Božja zapovijed ne vrijedi i da je sasvim dopušteno, zakonito i moralno da se “vjenča” muško s muškom, žensko sa ženskom, da je protuprirodna pa stoga bezumna unija dviju lezbijki ili dvojice homoseksualaca ravna zdravoj višečlanoj obitelji, da dvojica civilno “vjenčana” istospolnika mogu naručiti sebi djecu s drugoga kontinenta iz epruvete.

Gospodin je Isus opraštao sve vrste grijeha ako se čovjek i malo kajao. Ali nije opraštao ako su ljudi naučavali protiv Božjega zakona, koji je temelj svemu životu. Možda je njegova jedna od najstrašnijih riječi kada je direktno u lice skresao židovskim farizejima: “Ali vas dobro upoznah: ljubavi Božje nemate u sebi!” (Iv 5,42). Prazna i užasna egzistencija!

I kada naopake riječi protiv zdrava razuma, protiv svetopisamskoga nauka, protiv zdrave tradicije čuješ i u crkvenim krugovima, onda se slediš od bezumlja i pomisliš na najgoru korupciju ljudske pameti.

Poslušaj Boga! Prvi izraelski kralj Šaul, više od tisuću godina prije Krista, nije poslušao sudca i proroka Samuela da izvrši “herem” ili “kleto uništenje” nad Amalečanima, starim izraelskim dušmanima, kako mu je Bog naredio. Nego je, u bitki od Havile do Šura, ostavio sebi što je smatrao korisnim: ostavio živa amalečkoga kralja, Agaga, najbolje ovce, goveda, osobito volove, i sve što je bilo dobro, sve protiv volje Božje (1 Sam 15,9). Kada ga nađe u Gilgalu, gdje je pobio sebi spomenik i klanjao se sebi samomu, upita ga Samuel:

– Jesi li ti, kralju Šaule, izvršio ono što ti je Bog naredio?

– Jesam, kako nisam, dočeka Šaul. Uto zablejaše dotjerane ovce.

– A kakvo se ono blejanje čuje? – priupita Samuel.

– Pa, ovaj, pa kako bih ti kazô, ono je narod doveo da Bogu žrtvuje…

– E, moj Šaule, žalosna ti ta tolika glava s tako malom i prežalosnom pameti. Znaš li ti da nema veće žrtve Bogu nego da ga poslušaš i da izvršiš njegovu zapovijed? Da uskladiš svoju pamet s Božjom Pameti Da ne mijenjaš njegova zakona i njegovih riječi. Zakolji ti svoju volju, a nemoj klati tuđega vola! Poslušnost je vrjednija od najbolje žrtve (1 Sam 15,22). Poslušnost je najvrjednija žrtva na ovome svijetu! Poštuj Božju zapovijed! I prvu i drugu – jednako!

Izvor: https://www.cnak.ba

Zanima nas Tvoje mišljenje!