POTOMCI HRVATSKIH ISELJENIKA – ZAŠTO SU SE VRATILI U HRVATSKU? (2)

Piše: prof. dr. sc. Božo Skoko

S mladimo smo razgovarali o razlozima – zašto su doselili u Hrvatsku, odnosno u kojoj mjeri su presudili emocionalni, a u kojoj racionalni razlozi. Istraživanje je pokazalo kako je dio sugovornika, koji su doselili devedesetih godina, došao zbog obiteljskog preseljenja. Smatraju da su se njihovi roditelji vodili emocionalnim razlozima, a oni nisu imali izbora. Kasniji doseljenici i oni koji su došli individualno uglavnom su se vodili racionalnim razlozima, kao i useljenici – stranci.

****

Sugovornici su bili prilično otvoreni i kad su nedostaci života u Hrvatskoj. Najčešće navode razloge s kojima se i inače susrećemo, od neučinkovitosti državnih službi do loših uvjeta poslovanja. Međutim, kod hrvatskog mentaliteta smeta ih ovisnost o državi, kukanje, jal i sl. što je dobrim dijelom nasljeđe naše prošlosti, koju nisu imali priliku iskusiti. Budući da se pojedine tvrdnje redovito ponavljaju kod različitih sugovornika navodimo ih bez imena sugovornika po učestalosti: Državne institucije su pretjerano birokratske i nefleksibilne;  Porezi su previsoki; Ljudi vrlo teško mogu do vlastitog stana i posla te osamostaliti se; Ima puno korupcije; Plaće su upola manje nego u zemlji odakle sam došao; Etičnost u poslu je na niskim granama; Jako je teško pokrenuti mali posao; Država se petlja u sve, umjesto da podrži poduzetničku inicijativu; Društvena klima je previše pesimistična; Previše se gubi dragocjenog vremena na administraciju; Državne institucije ne služe građanima, već su same sebi svrha; Kukanje je nacionalni sport u Hrvatskoj; Ljudi nemaju inicijative i spremnosti na rizik; Nema prilika za napredovanje kao u Americi; Previše je sve statično; Ovdje su velike društvene nejednakosti i nepravedna raspodjela moći i dobara… Uistinu odlična dijagnoza hrvatskoga društva! Mladi poduzetnik koji je doselio iz Kanade najveći problem vidi u pravosuđu: „Po meni je najveći problem pravosuđe u Hrvatskoj. Srećom nisam do sada imao previše dodira sa sudom, ali u jednom jedinom slučaju gdje mi je susjed uzurpirao zajednički prostor, osjetio sam tešku neučinkovitost tog sustava. Ljepše je za živjeti ako imaš od čega, ali ako imaš, ne možeš toliko uživati kad vidiš siromaštvo oko sebe, pogotovo u Slavoniji, Lici i ostalim bivšim ratnim zonama.“. (Mike, Kanada)

Zanimljivo je kako su neki svjesni mogućih uzroka društvene i gospodarske krize: „Previše je ostalo socijalističkog mentaliteta. Hrvati moraju shvatiti da su već godinama u kapitalizmu i mijenjati svoje institucije, administraciju i mentalitet.“. (Joseph, SAD)

Oni su prilično realni u sagledavanju hrvatskih nedostataka, ali su sigurni da je daleko više prednosti zbog kojih se isplatilo doseliti u Hrvatsku. Kao što vidimo, imidž Hrvatske iz njihove perspektive govori o lijepoj zemlji po mjeri čovjeka i izraženom socijalnom notom, koja je odlično pozicionirana u Europi i čije tržište se tek razvija i nije zasićeno, ali i čija je državna administracija obilježena socijalističkim mentalitetom i ima mnogobrojne prepreke za poslovanje.  Mladi druge i treće generacije po svojim razmišljanjima i stajalištima o Hrvatskoj prilično su slični useljenicima strancima. Oni su optimisti koji navedene poteškoće smatraju privremenima i otklonjivima. Za razliku od svojih roditelja oni su spremniji na rizik, avanturu, pa i davanje dodatne šanse Hrvatskoj. Čak su realniji u sagledavanju prilika, mogućnosti i nedostataka, te nisu opterećeni ideološkim podjelama iz prošlosti, iako su itekako svjesni teškog bremena socijalističkog nasljeđa. Možemo pretpostaviti kako je među njihovim roditeljima bilo više idealiziranja Hrvatske pa su time i razočaranja veća.

Naime, na pitanje – koje su najveće komparativne prednosti Hrvatske u odnosu na druge europske države ili državu iz koje dolaze? Dobili smo odgovore, koji nam daju realnu sliku zemlje i mogu pomoći u kreiranju novog brenda Hrvatske.

• Dobar i jeftin sustav skrbi za djecu (vrtići i škole), sigurno okruženje za njihovo odrastanje. (Marija, Kanada)
• Tempo života je po mjeri čovjeka. (Ana, Kanada)
• Hrvatska je idealno mjesto zbog kvalitete života, klime, prirodnih ljepota i pozicije u Europi, ali nije lako pokrenuti posao. (Paul, Kanada)
• Ovo je zemlja velikih mogućnosti za poslovanje u odnosu na europske države gdje su mogućnosti iscrpljene. (Pavo, Australija)
• Ovdje je moguće na poslu steći prave prijatelje što je kod nas na zapadu nemoguće. (Mark, Velika Britanija)
• Sve važne europske metropole su na sat ili dva leta, a Hrvatska je opet sačuvala autentičnost kakvu je teško naći u svijetu. (Joseph, SAD)
• Ovdje možete živjeti, raditi i istodobno uživati u životu, što mi je drugdje bilo nemoguće. (Ivan, SAD)
• Sigurnost, relativno niski troškovi života. (Stjepan, JAR)
• Većina mojih prijatelja u Kanadi su također Hrvati druge generacije. Ukratko, ja živim njihov san. Kad bi im netko pružio poslovnu priliku pa makar to bilo za trećinu manja plaća, većina bi došla bez previše razmišljanja. (Mike, Kanada)
• U vrijeme globalizacije više nije važno gdje imaš ured, jer iz Zagreba mogu raditi za bilo koju svjetsku korporaciju. Zato razmišljam o sadržajima koji se nude izvan posla, za meni i obitelj, a Hrvatska je odlično mjesto za život u Europi. (Markus, Austrija)
• Hrvatska je sigurna, lijepa i socijalno osjetljiva. Još je ekološki očuvana, jede se zdravo i uspjeli smo sačuvati neke vrijednosti o kojima sam slušala od roditelja a u Australiji su se davno izgubile. (Vida, Australija)

Imajući u vidu kako su doselili iz razvijenijih dijelova svijeta, kojemu teže mnogobrojni naši mladi u potrazi za boljim životnim standardom, te da su globalno umreženi, s pravom možemo reći kako mladi useljenici mogu biti idealni promotori Hrvatske i njezina nova veza sa svijetom budući da odašilju sasvim novu sliku Hrvatske, lišenu bilo kakvih pretjerivanja, ali činjenično točnu. Nažalost, vrlo često prednosti koje navode, mi u domovini smo kadri omalovažavati ili nedovoljno isticati, vjerujući kako je uvijek negdje drugdje bolje. Pravu istinu shvatimo tek kad iskusimo život na stresnom i užurbanom Zapadu.