Aktualno

HITNI APEL PAPE FRANJE U IME PLANETA ZEMLJE

Piše: Mr. Krešimir Cerovac

Osvrćući se na sve težu krizu klimatskih promjena osam godina nakon što je napisao svoju ekološku encikliku „Laudato Si“ u kojoj naglašava hitnu važnosti brige za čovjekov zajednički zemaljski dom, papa Franjo izražava žaljenje: „Shvatio sam da dosadašnji odgovori nisu bili dovoljni, dok se svijet u kojem živimo sve više urušava približavajući se možda točki nepovratnog prijeloma.”

Umjesto da se prepusti razumljivom razočaranju i samopomirenju riječima „Učinio sam sve što sam mogao. Predsjednici vlada, direktori korporacija i većina ljudi me ne slušaju, ne slušaju našu ranjenu Zemlju, ne slušaju patnje mase čovječanstva i ne slušaju Stvoritelja“, papa Franjo ipak hrabro ne odustaje. On se sada upušta u pisanje hrabrog nastavka svoje prethodne ekološke enciklike, ovaj put nazvane apostolskom pobudnicom o klimatskoj krizi „Laudate Deum („Hvalite Boga“), koja je upućena „svim ljudima dobre volje“.

Svjesno objavljena 4. listopada, na blagdan svetog Franje Asiškog, zaštitnika ekologije, Laudate Deum hrabro nas izaziva da izađemo iz naših zona udobnosti kako bismo ostvarili nužne promjene na vladinoj, korporativnoj, crkvenoj i individualnoj razini kako bismo spasili naš planet, ranjive zajednice i buduće generacije od katastrofalnih posljedica. S jasnim osporavanjem stavova onih koji poriču klimatske promjene, papa Franjo piše: „Unatoč svim naporima za negiranje, prikrivanje, šutnju ili relativizaciju ovog pitanja, znakovi klimatskih promjena su očiti i sve izraženiji. Nitko ne može zanemariti činjenicu da smo posljednjih godina svjedočili ekstremnim vremenskim pojavama, čestim razdobljima neobičnih vrućina, sušama i drugim ekstremnim događajima na raznim dijelovima svijeta, što su samo neki od vidljivih znakova tihe bolesti koja pogađa sve.

Neki kritiziraju Svetog Oca tvrdeći da izražava svoje mišljenje izvan svog duhovnog autoriteta, ističući da nije stručnjak za klimatologiju. Međutim, takve kritike često služe kao odvraćanje pozornosti od obilnih znanstvenih dokaza, koji potvrđuju stvarnost suvremenih, brzih klimatskih promjena koje su većinom rezultat ljudske aktivnosti, posebno sagorijevanja fosilnih goriva poput ugljena, plina i nafte. Tvrdnje da papa Franjo ponekad iznosi stvari koje ne razumije su neosnovane, jer Papa ne donosi takve izjave na temelju svoje osobne prosudbe, već se konzultira s vodećim svjetskim stručnjacima u područjima kojima se bave.

Potkrepljujući činjenicu da je Papa obavio svoju znanstvenu domaću zadaću, talijanski fizičar Giorgio Parisi, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 2021., istaknuo je važnost što papa Franjo započinje ovu apostolsku pobudnicu „impresivnom listom znanstvenih činjenica koja ostavlja snažan dojam“.

Papa Franjo nastavlja svoj proročki izazov u „Laudate Deum“ braneći siromašne ljude i siromašne države koje su najmanje doprinijele klimatskim promjenama i globalnom zatopljenju, ali su najviše patile zbog visoke potrošnje nafte, plina i ugljena u bogatim industrijskim zemljama.

On piše: „Stvarnost je da manji postotak bogatijeg dijela svijeta zagađuje više nego najsiromašnijih 50% svjetskog stanovništva, i da su emisije po glavi stanovnika bogatih zemalja mnogo veće od onih u siromašnijim zemljama. Kako možemo zaboraviti da je Afrika, dom više od polovice najsiromašnijeg svjetskog stanovništva, odgovarna za minimalan udio emisija?” Papa upozorava da „potrebni prijelaz prema čistim izvorima energije poput vjetra i sunčeve energije te napuštanje fosilnih goriva ne napreduje potrebnom brzinom.”

Od Prve knjige Mojsijeve (Postanak) u Bibliji do pape Franje i njegove apostolske pobudnice „Laudate Deum” („Hvalimo Boga“), jasno je da Bog ima prekrasan plan za čovječanstvo i čitavo stvorenje. „No, kada razmišljamo i djelujemo suprotno Božjem planu, prije ili kasnije, donosimo tugu pa čak i katastrofu samima sebi“. Sveti Otac zaključuje svoju apostolsku pobudnicu pozivom na buđenje: „Hvalimo Boga je naslov ove poruke. Jer kada se ljudi pokušavaju staviti na mjesto Božje, postaju svoji najgori neprijatelji“.

Zanima nas Tvoje mišljenje!