JUBILEJ 2025: POZIV NA OBNOVU PRAVDE I ZAJEDNIŠTVA U HRVATSKOJ

Piše: mr. Krešimir Cerovac

Na svetkovinu Uzašašća, 9. svibnja 2024., papa Franjo je u bazilici svetog Petra objavio značajnu odluku: 2025. Godina bit će Jubilarna godina. Jubilej, duboko ukorijenjen u crkvenoj povijesti, vrijeme je milosti, oprosta i duhovne obnove. Ovo posebno razdoblje poziva vjernike da razmisle o svom životu i odnosima s drugima, nudeći priliku za moralnu preobrazbu i izgradnju pravednijeg društva u kojem se svi osjećaju prihvaćenima i vrednovanima. Stavljajući naglasak na društvenu odgovornost i pravdu, Jubilej potiče vjernike da aktivno doprinesu promjenama koje osiguravaju jednakost i dostojanstvo za sve. Riječi pape Ivana Pavla II., izgovorene još 1988. godine na Žnjanu u Splitu, i danas odzvanjaju aktualnošću:

„Kršćani u Hrvatskoj danas su pozvani udahnuti novo lice svojoj zemlji, predano se zalažući za obnovu etičkih i moralnih vrijednosti narušenih prošlim totalitarizmom i nedavnim ratnim nasiljem. To je zadatak traži znatnu energiju, čvrstu volju i ustrajnost. […] Kršćanin je svjestan svoje jedinstvene odgovornosti – zajedno sa sugrađanima – za budućnost domovine i promicanje općeg dobra.“

Jubilej 2025. poziva sve – vjernike i nevjernike – na dublje razmišljanje o osobnoj i zajedničkoj obnovi, kao i na konkretno djelovanje u društvu zasnovano na pravdi, solidarnosti i milosrđu. Za Hrvatsku je to prilika da se odvažno suoči s izazovima koji potkopavaju temelje demokracije, posebice političkom korupcijom, koja sustavno narušava povjerenje građana i koči uočljiviji napredak zemlje. U tom duhu, Jubilarna godina može postati polazište za stvarne reformi, potičući dijalog o etičnosti u politici i društvu, te zajednički rad na izgradnji pravednijeg i solidarnijeg zajedništva. Obnova koju Jubilej najavljuje ne smije ostati samo simbolička ili duhovna – ona treba biti snažan poticaj za opipljive promjene koje će donijeti trajnu dobrobit svim građanima Hrvatske.

Politička korupcija, kao poseban oblik korupcije, zaslužuje posebnu pozornost. Ona nije samo način upravljanja državom, već često prerasta u prevladavajući obrazac društvenih odnosa, sredstvo za osvajanje i očuvanje vlasti. Njezini oblici su raznoliki su – od podmićivanja, lobiranja, kronizma i nepotizma, do političke podobnosti, pokroviteljstva, trgovine utjecajem i pronevjere. Riječ je o nepravdi koja krši dužnost promicanja općeg dobra i narušava načelo solidarnosti. Politička korupcija nosi posebnu težinu jer u njoj sudjeluju osobe kojima je povjerena javna dužnost, a posljedice njihovih djela ne pogađaju samo poslovanje tvrtki, kao kod poslovne korupcije, niti se svode na osobnu korist, kao kod sitne korupcije. Umjesto toga, njezina šteta zahvaća javne sustave koji bi trebali služiti građanima, ugrožavajući pristup uslugama koje ove dužnosti moraju jamčiti. Tako politička korupcija izravno podriva povjerenje u institucije, slabi temelje demokracije i otežava zajedničke napore za izgradnju pravednijeg i učinkovitijeg društva.

Jubilarna godina poziva vjernike na razlučivanje pojedinih događanja u Hrvatskoj, ali ne kroz prizmu stranačkih i političkih uvjerenja. Ipak, začuđuje što se korupcija – iako je više nego težak grijeh – rijetko sustavno teološki razmatra ili promatra s ozbiljnošću koju zaslužuje, čak i među vjernicima. Sa gledišta izvorne kršćanske pravednosti, posljdice korupcije očito duboko naškoduju društvu. Kada ljudi prestanu vjerovati da javne odluke počivaju na transparentnim i opravdanim razlozima, širi se cinizam prema javnom govoru i razmišljanju. Dvoličnost postaje sve prisutnija u javnom govoru, postupno urušavajući povjerenje u sve dužnosnike, bez obzira na njihov osobni integritet. Takvo stanje nije tek politički problem – ono narušava moralno tkivo društva. Vjernici ne smiju pasivno prihvaćati korupciju kao neizbježnu stvarnost. Naprotiv, pozvani su na odlučnu i beskompromisnu borbu protiv tog zla.

Ta borba zahtjeva konkretne korake – od podizanja svijesti o problemu do aktivnog sudjelovanja u inicijativama za transparentnost, odgovornost i pravednost. Crkva, kao moralni autoritet, ne smije šutjeti pred korupcijom, a vjernici, bez obzira na političku (stranačku) pripadnost, imaju dužnost hrabro ukazivati na nepravdu i predano raditi na izgradnji pravednijeg hrvatskog društva. Za onoga tko se naziva vjernikom, stranačka stega nikada ne smije nadjačati evanđeosku poruku.

Uz borbu protiv korupcije, posebnu pozornost zaslužuje iseljavanje Hrvata – problem koji ozbiljno ugrožava budućnost zemlje. Rješavanje ovog izazova zahtijeva stvaranje uvjeta za dostojanstven život i rad, kako bi građani osjetili smisao i motiv ostati u domovini. Istraživanje Hrvatskog katoličkog sveučilišta, naslovljeno „Iseljavanje Hrvata u Njemačku: Gubimo li Hrvatsku?“, otkriva da nemoral političkih elita, pravna nesigurnost, nepotizam i korupcija stoje među ključnim razlozima za iseljavanje. Stoga je presudno usmjeriti napore na obnovu povjerenja u institucije, poboljšanje gospodarskih prilika i promicanje društvene pravednosti, čime bi Hrvatska postala zemlja u kojoj ljudi ne samo da žele ostati, već i aktivno sudjelovati u njenom razvoju.

„Naša istraživanja ukazuju čvrstu povezanost između političke etike, slabosti institucija i iseljavanja. Nemoral političkih elita, pravna nesigurnost, nepotizam i korupcija nalaze se na vrhu ljestvice motiva koji su pridonijeli iseljavanju Hrvata“,

istaknuto je prilikom predstavljanja knjige s rezultatima tih istraživanja. Zapanjuje da tako značajno istraživanje ostaje zanemareno. Šutnja vlada na sve stranae „Izjeo vuk magare!“ Sve upućuje da Hrvati odlaze više zbog nepravde nego zbog siromaštva. Potrebna je revolucija – ne oružana, već revolucija duha, preobražaj srca.

Moralna obnova Hrvatske nije tek osobni cilj, većzajednički poduhvat. Za društvo opterećeno korupcijom, nepotizmom, nejednakošću i narušavanim dostojanstvom pojedinca, Jubilej nudi priliku za suočavanje s tim tegobama. S obzirom na duboku ukorijenjenost Hrvatske u katoličku tradiciju, Jubilarna godina 2025. Poseban je poziv za njegovanje vrijednosti ključnih za društveni napredak – obitelji, zajedništva, poštovanja života od začeća, dostojanstva i brige za ranjive. Jubilej bi trebao postati trenutak koji budi sjećenje na snagu zajedništva, ljubavi i milosrđa, kao što je to bilo tijekom Domovinskog rata, te nadahnuti izgradnju budućnosti utemeljene na pravdi, solidarnosti i odgovornosti prema Bogu, ljudima i stvorenom svijetu.