Ilija Letica osnivač je istoimene korporacije u Rochesteru, u saveznoj državi Michigan. Tvrtku je pokrenuo 1967. godine, proizvodeći plastične kante zapremnine pet galona. Danas potpisuje razne industrijske proizvode za pakiranje, s postrojenjima diljem Sjedinjenih Američkih Država te nizom licenci u Japanu, Venezueli, Portoriku i diljem svijeta.

Rođen u je Duvnu, danas poznatom kao Tomislavgrad, kao najmlađi u obitelji s devetero djece. Osnovnu školu pohađao je u rodnom gradu, a gimnaziju u Jesenicama. Pobjegao je iz komunističke Jugoslavije 1951. godine.

“U vrlo mladoj dobi dao sam si obećanje da crvena zvijezda nikada neće biti za mene”, rekao je Letica.

Uz podršku Katoličke službe za pomoć, pohađao je Sveučilište u Strasbourgu, gdje je stekao diplomu kemijskog inženjerstva. Svoju buduću suprugu Gudrun upoznao je na satu engleskog jezika. Vjenčali su se 1954. godine i 1955. emigrirali s kćerkicom u Kanadu. U SAD je doselio 1957. kao inženjer za Ford.

Godine 1960. osnovao je vlastitu inženjersku tvrtku te se kroz process prilagođavanja i razvitka fokusirao na posao koji je temelj današnjeg vodećeg poslovanja s ambalažom.

“Imao sam nekoliko velikih snova kao i svaki mladić. Moji junaci jesu Rockefeller, Carnegie i Edison. To su američki heroji; to su ljudi koji su sagradili Sjedinjene Američke Države. Napravilisu javne knjižnice, muzeje, kazališta i druge spomenike kulture”, dodao je naš sugovornik, prisjetivši se kako je uvijek bio dizajner i inovator raznih proizvoda od plastike i papira…

“Budućnost smo vidjeli u proizvodima sintetičkih materijala. Fokusirali smo se za razvoj najinovativnijih industrija ambalažnih proizvoda”, naglasio je.

Iako je u Sjedinjenim Državama preko 40 godina, Letica nikada nije odustao od sna da će Hrvatska jednog dana zamijeniti crvenu zvijezdu za slobodnu demokratsku budućnost.

U ljeto 1989. otišao je u domovinu i iz prve ruke vidio utjecaj američke politike na sve komunističke zemlje: “Znao sam da je upravo tada bilo najbolje vrijeme da Hrvati postanu slobodni”.

Bio je angažiran u aktivnostima prodemokracije u Hrvatskoj. Sastao se sa stotinama političara u Sjedinjenim Američkim Državama, Ujedinjenom Kraljevstvu i diljem Europe, uključujući s predsjednikom Bushom, Margaret Thatcher i potpredsjednikom Al Goreom (koji je u to vrijeme bio senator).

“Bila je to masovna edukacijska kampanja, jer u tom trenutku mnogi političari i državni službenici nisu ni znali za Hrvatsku”, otkrio je.

“Nažalost, Hrvatska je potom postala previše poznata, te kažnjena od strane Jugoslavenske vojske zbog glasanja za slobodu. Prevelika cijena plaćena je životima hrvatskih sinova i kćeri. Znali smo da se JNA 1990. godine ekstremno pripremala za rat, čak i prije nego što su ljudi u Hrvatskoj glasali za slobodu. Ostalo je sada povijest”, napomenuo je naš sugovornik, nastavivši raditi na razvoju snažne demokratske Hrvatske.

“Budućnost Hrvatske je u razvoju istinskog slobodnog tržišta gospodarstva, snažnog neovisnog pravnog sustava i nastavka rada na razvoju demokratskog političkog sustava. Hrvatska je blagoslovljena prirodnim resursima i dobrim ljudima. Moramo i dalje vrijedno raditi i nikada ju ne ispuštati iz sna”, zaključio je.

Hrvatski kalendar, 2001. (preveo Nikola Meteš)