83. obljetnica mučeničke smrti Edith Stein

Mr. Krešimir Cerovac

9. kolovoza 2025. – 83. obljetnica

1. mučeničke smrti Edith Stein

Edith Stein i Europa: Svjetionik vjere, razuma i pomirenja

„Križ je za dušu poput štapa koji olakšava uspon prema vrhuncu!“

Europa se kroz stoljeća oblikovala zahvaljujući kršćanskoj etici, filozofiji i umjetnosti. Ti su korijeni duboko utjecali na svakodnevni život, društvene strukture i kolektivnu memoriju naroda. Danas, u brzom tempu sekularizacije, društvo se sve više udaljava od te baštine, što dovodi u pitanje europsku kulturnu povezanost i identitet. Zaboraviti kršćanske korijene Europe nije samo povijesna grješka, već pravi egzistencijalni izazov. Prisjetiti se tog nasljeđa znači ponovno izgraditi temelje zajedničke kulture i vrijednosti koje mogu biti vodič u složenom i raznolikom svijetu. U takvom kontekstu posebno je zanimljivo upoznati Edith Stein, odnosno sa svetu Tereziju Benediktu od Križa, iznimno europsku osobu čiji su život, misli i djela ostavili dubok trag. Prilikom njezinog proglašenja svetom, zajedno sa svetom Brigitom Švedskom i svetom Katarinom Sijenskom 1999. godine, papa Ivan Pavao II. je rekao:

„Terezija Benedikta od Križa je gradila neku vrstu mosta između svojih židovskih korijena i svojeg predanja Kristu, ne samo zato što je živjela u različitim europskim državama, već i time što je cijelog svog života kao misliteljica, mistik i mučenica s iznimnom pronicavošću sudjelovala u dijalogu sa suvremenom filozofskom misli, te time što je na kraju svojim mučeništvom snažno navijestila Božje i čovjekove putove. Postala je simbol ljudskog, kulturnog i religijskog hodočašća, koje utjelovljuje najdublju tragediju i najdublje nade europskog kontinenta“.

Rođena je u židovskoj obitelji u Breslauu, Njemačka, 1891. Godine, kao sedmo i posljednje dijete. Nakon srednje škole upisala je filozofiju, a studij je završila s izvrsnim rezultatima. Zatim je otišla na daljnje usavršavanje kod poznatog njemačkog fenomenološkog filozofa Edmunda Husserla. Godine 1917., nakon štoje u ratu poginuo njezin prijatelj i kolega Adolfa Reinacha, Židov po rođenju koji je ranije prešao na katoličanstvo doživjela je snažan dojam susretom s njegovom udovicom. Ona je, zahvaljujući vjeri, pokazala veliku smirenost prihvaćajući križ. Čitajući o životu svete Terezije Avilske, posebno njezinu „Autobiografiju“, izjavila je o kršćanstvu: „To je istina!“

Potaknuta svim tim događajima, Edith Stein počinje duboko razmišljati o katoličkoj vjeri. „To je bio moj prvi susret s Križom“, često je govorila,

„to je bilo moje prvo iskustvo Božje snage koja izvire iz Križa i povezuje se s onima koji ga spremno prigrljuju. Tada sam prvi dobila dar da razmišljam o Crkvi u punom sjaju njene stvarnosti, rođene iz Kristove muke i u njegovog trijumfa nad smrću. To je bio trenutak kad je moja nevjera doživjela slavu. Židovstvo je polako slabilo, a Krist se uzdigao u punom sjsju pred mojim očima: Krist u misteriju svog Križa!“

Nakon godinu dana učenja i vlastitog školovanja, Edith je 1922. Godine krštena i dobila ime Terezija. Nakon nekoliko neuspješnih pokušaja, u listopadu 1933. godine konačno je ušla u strogi karmelićanski samostan u Kelnu i uzima ime Terezija Benedikta od Križa. Ime je izabrala u čast svete Terezije iz Avile, koja ju je dovela do kršćanstva, a ime Benedikta, jer se osjećala pozvanom da slijedi Isusa i nosi njegov Križ. Zbog progona i ubojstava Židova u Njemačkoj, Edith je 1938. Godine prešla u „sigurniji“ karmelićanski samostan u Echtu u Nizozemskoj. Činilo se je da je tu na sigurnom, a posebice jer je Židovima krštenim prije 1. siječnja 1941. bila zajamčena amnestija. Nažalost, nije bila izvan dosega ljudske zla: njemačka vojska ušla je u Nizozemsku 1940., a Gestapo ju je 2. kolovoza 1942. odveo u Auschwitz, gdje je 9. kolovoza umrla u plinskoj komori.

Edithino hapšenje, kao i odvođenje nekoliko stotina Židova koji primili katoličko krštenje prije određenog roka, bilo je odmazda zbog protesta nizozemskih katoličkih biskupa protiv progona Židova. Zanimljivo je da u tom naletu nisu deportirani Židovi kršteni kao protestanti, jer većina protestantskih crkava nije sudjelovala u tom protestu. O tome se rijetko govori. Papa Ivan Pavao II. proglasio je Edith Stein blaženom 1987. godine, a već sljedeće godine i svetom.

Židovska heroina i kršćanska svetica umrla je mučeničkom smrću, potpuno zaljubljena svim svojim bićem u Krista. Njezina odanost Katoličkoj crkvi bila je potpuna i bezuvjetna. Vjerna bogatoj tradiciji katoličke vjere, gajila je duboku prema sakramentima i čvrsto uvjerenje u isceljiteljsku snagu Crkve, ne samo za njezine članove, već i za cijelo društvo. Njezina duhovnost dosegla je vrhunac u veličanstvenom djelu „Znanost križa“, gdje iznosi teologiju Križa. „Pravu ‘znanost križa’ (scientia crucis) stječe se tek kad se križ u potpunosti proživi.“

Da bi se izgradila nova Europa na čvrstim temeljima, nije dovoljno fokusirati se samo na gospodarsku politiku. Potrebno je djelovati na temelju pravi vrijednosti, koje su ukorijenjene u univerzalnom moralnom zakonu zapisanom u srcu svakog čovjeka. Europa koja mijenja vrijednosti poput tolerancije i univerzalnog poštovanja za etičku ravnodušnost i sumnju u postojanje temeljnih vrijednosti, izlaže se velikoj opasnosti da, prije ili kasnije, doživi strašne prijetnje iz svoje prošlosti, ali u novim oblicima. Zato život Edith Stein u svetosti treba nadajnuti sve ljude dobre volje. Njezin najjači alat bila je ljubav i molitva. Glavna poruka koju šalje jest:

„Tko pripada Kristu, mora proživjeti cijeli Kristov život. Mora sazrjeti do Kristove dobi odrasle osobe i jednom krenuti na križni put u Getsemani i na Golgotu.“