Mons. Palić je bio dvadeset i dvije godine svećenik Dubrovačke biskupije prije nego je lani zaređen za biskupa, a toga se prisjetio na početku mise rekavši kako je „danas i sam hodočasnik sv. Vlahu“.

Slavimo danas spomen na Sveca, bez koga je ovaj Grad nezamisliv i u kojemu između Sveca i Grada postoji čudesna, neraskidiva nit, kojom je tijekom povijesti utkana u život stanovnika ove Dubrave ljubav i pobožnost prema tom istom Svecu, kazao je u uvodu propovijedi mons. Palić. Podsjetio je i na spominjanje sveca u protokolu otvorenja Feste te nastavio kako se životnost i privlačnost sv. Vlaha očituje „u našoj nazočnosti i pobožnosti, kojom se iz godine u godinu okupljamo kako bismo proslavili Boga, koji je divan u svetima svojim i molili zagovor svetoga Vlaha“.

Bez razumijevanja Vlahovog odnosa s Isusom ne može se ni njegov život razumjeti

Podsjetivši kako nema puno povijesnih podataka o sv. Vlahu naveo je neke podatke iz pobožne predaje. Spomenuo je da je sv. Vlaho bio liječnik i biskup grada Sebaste u Armeniji koji je mučen u progonima na Istoku Rimskog Carstva, da je bio mučen danima ustrajno i okrutno te da je ostao nepokolebljiv. Nakon što je odbio žrtvovati idolima i zanijekati vjeru u Isusa Krista, odrubljena mu je glava, a svete moći njegove glave časte se u dubrovačkoj katedrali.

Život sv. Vlaha danas u prvom redu pruža primjer iznimne ljubavi prema Isusu Kristu, ustvrdio je mons. Palić. „Bez tog njegovog odnosa s Isusom Kristom nemoguće je razumjeti njegovu ljubav prema bližnjima, a još manje njegovu spremnost na mučeništvo. Sveti Vlaho nije želio izdati Krista. Bio je spreman prije umrijeti, nego odreći se svoje vjere i kršćanskog života. Znamo da se kršćanstvo razvijalo zahvaljujući milosti i spremnosti herojskog svjedočanstva mučenika“, rekao je.

Sveti Vlaho nije prihvatio ponudu zanijekati Krista „jer je živio duboku povezanost s njim“. I u trenutku kušnje mučeništva „nije se osjetio napuštenim. Osjećao je da je s Kristom u patnji, u smrti“. Sv. Vlaho, jer je bio Kristov, jer ga je ljubio i jer je osjetio da je sam od Boga ljubljen, bio je svjestan „da ga ništa na ovome svijetu ne može rastaviti od ljubavi Božje, koju nam je Isus Krist objavio“. Pa ni progonstvo, niti pogibao, niti mač, kazao je propovjednik.

„I jer je bio Kristov, riječi današnjega Evanđelja za njega nisu bile prolazne i isprazne riječi. Isus je za svakoga od nas umro. On je Božje pšenično zrno, koje pada na zemlju i umire za nas. Plod njegove patnje je naš život, utemeljen na vjeri, nadi i ljubavi. Iz tog pšeničnog zrna rađa se plod. Isusova smrt donosi plod uskrsnuća. Umrijeti da bi se živjelo, umrijeti da bi se omogućio nastanak života, života drugih. To je otajstvo promjene, otajstvo dara za druge“, pojasnio je.

Sustežemo se javno iznositi svoje kršćanske stavove

Biskup Palić se potom osvrnuo na pastoralne i kulturološke okolnosti i izazove ovoga vremena u kojem se također može učiti iz primjera sv. Pavla i sv. Vlaha.

„Svjesni smo da dolazi vrijeme, već je polako tu, kad i u našim vjerničkim zajednicama vjera nije ili neće biti sama po sebi razumljiva. Praktični i teorijski ateizam, vjerska indiferentnost, izbjegavanje pripadnosti Crkvi bili su na početku prošloga stoljeća fenomen elita. Danas sve više osjećamo svojevrsnu vjersku nepismenost novih generacija. Zahvatila nas je vjerska bezvoljnost, etiku stavljamo na kocku i riskiramo s njom, a čini se ni da zvona više ne pozivaju na misu. Svjedoci smo da za izrugivanje vjernika i šalu na račun Katoličke Crkve nije danas potrebna nikakva hrabrost, niti odgovornost“, istaknuo je propovjednik.

„Udobnost i konformizam, nedostatak svjedočke spremnosti za Isusa Krista dovela je kršćane u Europi, pa i u Hrvatskoj u situaciju da se moramo sustezati jasno i javno izreći svoje mišljenje i svoje stavove. Za razliku od apostolskih vremena, kad je poganstvo bilo nešto izvan i nasuprot vjerničkim zajednicama, danas nam je sekularizam ušao u kuće, postao djelom našega postojanja. Stoga je došlo vrijeme, kako ga papa Franjo naziva, obraćenja, preobrazbe: one pastoralne i misijske“, rekao je biskup Palić.

Treba nam Vlahova hrabrost i beskompromisnost

U našem društvu, na nekada kršćanskom Zapadu, nastavio je propovjednik, „nama kršćanima je potrebna Vlahova hrabrost, ustrajnost i beskompromisnost kada se radi o Božjim istinama“. Slikovito je objasnio da „ne želimo naše trgove pretvoriti u Trg sv. Petra, ali želimo jasno i na svakom mjestu moći reći i svojim životom posvjedočiti da pripadamo Isusu Kristu i po svom ponašanju i po svojim djelima postati ‘duša’ ovoga društva u kojemu živimo“.

Potom je istaknuo: „Primjer života sv. Vlaha nas poziva i poučava da ne budemo fasadni kršćani, kršćani iz navike, bezbojni kršćani, neutjecajni kršćani, kršćani bez spremnosti svjedočiti za Isusa Krista. Pozvani smo biti kršćani koji će dići glas kad se ugrožava sloboda, dostojanstvo ljudske osobe, solidarnost. Glas nas kršćana u Crkvi i u svijetu mora biti krik, a ne nerazgovijetan žamor“.

U mučeništvu sv. Vlaha iz ljubavi prema Kristu otkrivamo „snagu života nasuprot nemoći smrti, ljepotu zajedništva nasuprot nemiru razdora“, kazao je propovjednik i dodao: „Ljepota života je u darivanju, snaga života je u umiranju. Budimo poput sv. Vlaha zaljubljeni u Krista i dopustimo mu da svojim Duhom zahvati naše biće i mijenja nas“.

Propovijed je završio stihovima: „O mučeniče hrabreni, pomozi sluge vjerne ti./Tijelu nam zdravlje isprosi, a mir udijeli pameti“ i dubrovačkim usklikom na ovaj dan: „Živio sv. Vlaho!“

Dubrovački biskup Mate Uzinić, kao domaćin crkvene proslave, na kraju je izrekao riječi zahvale u prvom redu Bogu, sv. Vlahu i Gospi od Porata, zatim predvoditelju slavlja mons. Paliću, biskupima, svećenicima i redovnicima, redovnicama i svima koji su ugradili sebe u Festu na različite načine. Pozdravio je i predstavnike političkoga, kulturnog, akademskog i društvenog života koji su ovih dana u gradu i sudjeluju na Festi.

Na misi su, uz biskupa domaćina, koncelebrirali predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić, gospićko-senjski biskup Zdenko Križić, križevački biskup Nikola Kekić, vrhbosanski pomoćni biskup Pero Sudar, generalni tajnik Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije i izaslanik biskupa Ratka Perića, don Željko Majić. Na slavlju su, uz ostale duhovnike, bili i prvi tajnik Apostolske nuncijature u Hrvatskoj mons. Janusz Błachowiak, postulator kauze za proglašenje svetim blaženog kardinala Stepinca mons. Juraj Batelja, kanonici Stolnog kaptola Gospe Velike, redovnički provincijali i vrhovne poglavarice, rektor crkve Sv. Vlaha mons. Toma Lučić i katedralni župnik don Stanko Lasić. U svečanim odijelima na misi su sudjelovali ovogodišnji festanjuli Ivica Lončarica i Pero Butijer.

Liturgijsko pjevanje predvodili su Katedralni mješoviti zbor i Katedralni madrigalisti kojima se pridružio Mješoviti zbor župe Svetog Križa – Gruž s voditeljicom Marijom Brčić. Zborovima je ravnala Maja Marušić uz orguljsku pratnju Marka Palčoka. Evanđelje je navijestio đakon don Josip Mudri, čitanja su čitali Davor Buconić, Zvonimir Cetinić i Pavao Palić dok su zazive molitve vjernika pročitali Nina Piplica i Luka Musladin.

Na svečanoj misi, uz brojne domaće vjernike i hodočasnike iz raznih krajeva, nazočni su bili predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković s ministrima u Vladi, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Branko Bačić, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, župan Nikola Dobroslavić, saborski zastupnici i zastupnici u Europskom parlamentu, predstavnici različitih društvenih institucija i vjerskih zajednica, načelnici nekih drugih gradova, članovi diplomatskog zbora.

Zbog kišnog vremena misa je ove godine slavljena u katedrali, a ne na otvorenom ispred katedrale, a ni svečana procesija se nije mogla održati. Unatoč tome vjernici u katedrali su srdaca punih ljubavlju prema Parcu otpjevali „Tebe Boga hvalimo“.

Svi okupljeni u katedrali su mogli iskazati štovanje moćima sv. Vlaha.

1047. Festa sv. Vlaha u Dubrovniku odvijala se i u kontekstu 40. obljetnice stavljanja Grada pod zaštitu UNESCO-a i 10. obljetnice upisa Feste sv. Vlaha na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.