„Izazovi migracija između kršćanske solidarnosti i straha od islamizacije Europe“ bila je tema tribine na kojoj su u Zagrebu u utorak govorili književni povjesničar i publicist dr. sc. Vladimir Lončarević, voditelj ureda Isusovačke službe za izbjeglice u Hrvatskoj Dražen Klarić, kolumnist Večernjeg lista Mate Mijić, a moderirao dr. sc. Božo Skoko.

„S jedne strane stalno se gomila taj strah od izbjeglica, jer ljudi nemaju priliku upoznati i vidjeti tko su svi ti ljudi i naravno da onda nasjedamo i na dezinformacije poput onih da će okupirati Europu i da će Europa postati islamska”, istaknuo je Skoko i dodao da kada se tim ljudima pristupa kao pojedincima, kao obiteljima, da se na potpuno drugačiji način razmišlja.

„No, Europa ima problem. Ima problem sama sa sobom. Bježi od svog kršćanskog identiteta, bježi od svojih vrijednosti. Tako nastaju pukotine u koje se može uvući bilo što, od drugih vrijednosti, do drugih religija”, naglasio je moderator tribine.

Lončarević je rekao da je dekristijanizacija problem koji Europa ima već dugi niz godina. „Europa je išla smjerom odbacivanja kršćanskih korijena i temelja”, istaknuo je. Lončarević migracije doživljava kao šansu, jer se Europa suočava s vrijednosnim pitanjem, što je njezin duh i na čemu je utemeljena, ali i s biološkim pitanjem jer izumire.

„Europu je pojeo materijalizam i na istoku i na zapadu. Na istoku ju je pojeo komunizam, a na zapadu liberalizam”, kazao je Lončarević i naglasio da put vidi u otkrivanju svog duhovnog prostora i identiteta, jer s jasnim stavom o samoj sebi Europa ne bi imala problem ni postaviti se prema izazovu migracija.

Na istom je tragu i Mijić, koji je spomenuo američki problem s migracijama i na tom primjeru istaknuo manipuliranje pojmom kršćanstva u smislu odustajanja od nekih općih pravila.

„Ako je pitanje trebamo li biti kršćanski solidarni s migrantima, naravno da trebamo kao ljudi i kao pojedinci, tu nema dvojbe. Ali granični policajac je plaćen novcem poreznih obveznika da čuva granicu, političar je plaćen da nastupa u nacionalnom interesu”, rekao je Mijić dodavši da pošteno obavljajući svoj posao ti ljudi žive svoje kršćanstvo ako su kršćani.

„Migracije su neminovnost”, smatra Klarić. „Je li to odlazak 50 tisuća Hrvata godišnje u Irsku ili Njemačku ili je to taj pokret od 28 milijuna ljudi za koje se računa da se u Africi kreću prema sjeveru, sve je to pod sličnim ili istim nazivnikom”, ističe i naglašava da svijet mora urediti da se s jedne strane poštuju ljudska prava, a s druge poštuju zakoni i pravila.

Na tribini je više puta isticano da Hrvatskoj brojčano migranti nisu problem. Od 2006. godine Hrvatska je primila 728 osoba, dodijelila im međunarodnu zaštitu. Od te brojke, oko 450 ih je i ostalo u Hrvatskoj, uglavnom se to Sirijci i uglavnom obitelji.

No Bosna i Hercegovina ima problem. „Što kada te mase koje se nalaze uz granicu s Hrvatskom, koje pritišće zima, što ako probiju granicu”, pita se Skoko i zaključuje da ako oni probiju granicu, tisuće će slijediti njihov primjer. A granice država u koje žele ući su zatvorene. To je ozbiljno političko pitanje, ističe Skoko koji smatra da Hrvatska na njega još uvijek nema odgovor i premda se optimistično nada da do takve situacije neće doći, na takvu situaciju ipak treba biti spremna i imati jasan odgovor.