POTENCIJAL MLADIH NARAŠTAJA ISELJENE HRVATSKE

Piše: Filip Barišić

Hrvatsko iseljeništvo predstavlja značajan dio hrvatske populacije. Prema nedavnim procjenama, u inozemstvu živi preko 4 milijuna Hrvata, od čega više od polovice u Europi. Primjerice, u SAD-u Hrvati se organiziraju kroz različite klubove i na taj način baštine kulturu i sjećanja na svoju domovinu. Zanimljivo je da su u Čileu Hrvati smatrani posebnim dionicima društva, jer je od visoke društvene časti biti u braku s nekim tko potječe iz Hrvatske. Na području Novog Zelanda, osoba rođena u braku lokalnih Maora i Hrvata se naziva Tarara, a naziv duguju percepciji lokalnog stanovništva da se u hrvatskom jeziku učestalo koristi slovo „r“. Dijaspora povezuje domicilnu Hrvatsku s drugim narodima i kulturama diljem svijeta te joj omogućava pristup novim oblicima razmjene, suradnje i rasta. Međutim, izraziti potencijal ove veze još uvijek nismo uspjeli iskoristiti, a ponajviše u smislu demografskog oporavka i gospodarskoga rasta.

U tom smislu treba pozorno promatrati mogućnosti koje bi se otvarale putem jačanja veza između domicilne Hrvatske i iseljenih Hrvata te sustava podupiranja međusobnih suradnji i ulaganja. Primjerice, država zasigurno posjeduje mnogobrojne mogućnosti kreiranja politika kojima može osigurati financiranja programa privlačenja mladih ljudi natrag u matičnu zemlju. Takve bi politike mogle dobrim dijelom spriječiti starenje stanovništva te potpomoći strane investicije radi dolaska visokoobrazovanog kadra. U tu svrhu vrijedi spomenuti proaktivne politike poput poreznih olakšica za one koji se vraćaju ili osnivaju startupove unutar granica Republike Hrvatske. To bi im mogao biti poseban poticaj za doprinošenje domovini umjesto trenutnom ekonomskim okruženju u kojem sada privređuju. Na primjer, postoje programi u svijetu poput „Returning Experts“, gdje država nudi poduzetnicima podršku prilikom otvaranja tvrtke ili ulaganja u jednu od već postojećih tvrtki unutar države te subvencionira troškove putovanja i smještaja tako da se može lakše posjetiti svoju matičnu državu radi poslovne suradnje ili drugih obaveza. Isto tako, na nacionalnoj televiziji postoji emisija koja predstavlja primjere povratka mladih Hrvata i njihovih obitelji te na taj način ohrabruje one Hrvate koji o takvom podvigu još razmišljaju. Valja napomenuti da je politička participacija hrvatskog iseljeništva godinama postajala sve manja, a upravo danas u jeku nužne promjene izbornog zakona može se unijeti dopisno glasovanje i nekim dijelom nadomjestiti izgubljeni politički značaj.

Hrvatskoj u narednim godinama preostaje zadnje političko brdo za potpunu integraciju u europske asocijacije, a to je OECD. Upravo ova međunarodna asocijacija ponajviše voli uvjetovati članstvo sa stabilnim i dugoročno održivim mirovinskim sustavom. Jedan od načina kako ubrzati proces povećanja omjera aktivnog i neaktivnog stanovništva leži u povećanju broja mladih povratnika sa svojim obiteljima.

U svakom slučaju, vrijedi naglasiti da je suradnja hrvatske dijaspore sa domovinom temelj cijele priče. Sjetimo se samo suradnje u doba Domovinskog rata, kada su brojni pojedinci mahom davali novce za obranu domovine ili angažiranost nekolicine Hrvata diljem svijeta koji su pronosili istinu do stranih medija o stvarnoj situaciji i istinskom karakteru ključnih aktera agresije na Hrvatsku. Zato je jako bitno osigurati iseljenicima pristup domaćem tržištu i osnaživati što više utjecaj Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske preko razgranate mreže hrvatskih veleposlanstava i konzulata diljem svijeta.

Može se primijetiti postojanje velikog potencijala spajanja domicilne Hrvatske i iseljenih Hrvata radi obnavljanja matice. Ovaj novi okvir suradnje donio bi brojne prednosti: od boljitka demografskih trendova, pa do mogućnosti značajnijeg gospodarskoga rasta. Međutim, mora se prvo definirati jasna vizija i misija te vrijednosti na kojima želimo uspješno implementirati buduće strategije za ukupni boljitak naše domovine i mlade nam države. Jedan korak u tom smjeru predstavlja Strategija o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske i Nacionalni plan razvoja odnosa Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske do 2027. GODINE donesen u travnju 2022. godine. Razrada dokumenata i njihova provedba je na nama svima.