MI I VJERA

FRA TOMISLAV PERVAN: SLIJEDIMO GOSPODINA, A NE OVAJ SVIJET

HVALJEN ISUS I MARIJA!

Svima blagoslov, mir i dobro od Gospodina! Svima sretan i blagoslovljen početak novoga dana. Ovdje malo zahladilo, vani puca bura, tjera u kuću i toplo. Ali i vrijeme je. Hvala Bogu da imamo priliku povući se u sebe i s Gospodinom neko vrijeme boraviti. Nije to vrijeme bačeno uzalud. Trčimo s termina na termin, s posla na posao, nekada smo do te mjere pogubljeni da ne znamo gdje vežemo i gdje driješimo. Bitno je s Gospodinom živjeti svoje vrijeme. I Gospodinu se i jest i nije žurilo. Znao je da ima malo vremena, ali je uvijek imao vremena za male ljude, one na rubu, po strani, za siromahe, bijednike, gubavce, bolesne, kljaste, sakate, hrome. Za onu poganku ili poganina. Svejedno. Svima je bio na raspolaganju i dao nam primjer kako nam je postupati. Ne tražeći nikakve naknade ni plaće. Čisti caritas. Ljubav. Upravo kao kod Majke sv. Terezije. Ili Male Terezije od Djeteta Isusa. Ništa čini se nije mogla pametna uraditi, preminula je u 24. godini života, bila neko vrijeme učiteljica novaka, ali je danas učiteljica i naučiteljica Crkve, bez teoloških studija. Imala je samo jedno pred sobom – Bibliju, Sveto pismo – i to je Knjiga iz koje i mi možemo naučiti svu mudrost i Božju, ali i ovoga svijeta, kako se ponašati u svijetu. To najbolji “curriculum” – kurikul, naputnik za život. Gospodinova škola. Ja se uvijek divim onim ranim kršćanima koji su pristali uz novi nauk, novi Put. Što ih je privuklo? One u Maloj Aziji, one lučke radnike u Korintu, kad su bili stalno izloženi zlostavljanjima i pogana i Židova koji su im bili stalno za petama. Rekao bih – konkretan primjer života te učinci Duha Svetoga u njihovim životima. Duh ih je mijenjao, bili su, postajali su novi ljudi. Ne više odani tijelu, grijehu, porocima, bludu, preljubu – nego novi život u Duhu. To nam danas treba.

Pa vidimo na sve strane kako se govori da nema svećenika. Mislim da ih ima dovoljno za one koji žele živjeti po Kristovu, a ne po svjetsku. Svećenik je tu da uprisutnjuje Božje tajne na oltaru, u ispovijedi, u krštenju, da ulijeva novi život u svoje vjernike. Isus je govorio o malom stadu. To se može primijeniti i danas na kršćane. Kršćani nisu s krsnim listom i krštenicom, nego oni koji žive Isusovu riječ. Pa i sam je Gospodin rekao da ne će unići u kraljevstvo njegovo oni koji puno pričaju, čija su usta prepuna njegova imena, nego oni koji čine što je on činio, koji vrše volju Oca nebeskoga. Tu su nam svetci najbolji primjer. Pa Gospodina molimo da nas preobrazi, pretvori u nove ljude koji po Duhu žive.

Koja korist žaliti se na manjak svećenika ako je nedjeljom kojih deset petnaest postotaka vjernika na svetim misama i bogoslužjima?  Ima nas tama toliko da možemo biti tu za one koji Gospodina trebaju. Ne samo za krštenje, vjenčanje, prvu pričest i neke paradne zgode, nego u svagdanu. To je bitno za kršćanski život. Život s Gospodinom i u Gospodinu. – Odreći se grijeha, živjeti novinom života o kojoj govori sam Gospodin, o čemu piše i Pavao u svojim spisima, o čemu piše i sv. Ivan u svojim poslanicama. Nas priječi požuda tijela, požuda očiju, oholost života – tri stvari pod kojima su poklekli praroditelji Adam i Eva, ali je Isus dao protulijek. Stoga slijedimo Gospodina, ne ovaj svijet u svome životu.

Molitva sv. Male Terezije za svećenike:

“O Isuse, vječni Veliki Svećeniče, sačuvaj svoje svećenike u svome Presvetom Srcu, gdje im nitko ne može nauditi.

Očuvaj neokaljanim njihove posvećene ruke, koje svakodnevno dodiruju Tvoje Sveto Tijelo.

Očuvaj čistima njihove usne, koje su crvene od Tvoje predragocjene Krvi.

Sačuvaj čisto od svega zemaljskoga njihovo srce, zapečaćeno uzvišenim znakom Tvoga slavnoga svećeništva.

Neka rastu u ljubavi i vjernosti prema Tebi i štiti ih od zaraze ovoga svijeta.

SVETAC DANA:

Crkva se danas sjeća svete Agate, djevice i mučenice, iz ranoga doba Crkve, trećega stoljeća. Podnijela je mučeništvo za cara Decija – spomen joj imamo i u Rimskom kanonu koji se molio prije Sabora u svakoj svetoj misi. Toliko je bila cijenjena da joj je spomen ondje. Agata – grčki. agathos znači “dobar”, dobra, pa bi se moglo prevesti s DOBRA, DOBROSLAVA, DOBRICA, u nas je na sjeveru često ime Agata, Jaga, Jagica… Neka im je sretan IMENDAN!

Zanima nas Tvoje mišljenje!