Merzfest – Festival posvećen Ivanu Merzu

Piše: spec. pol. Bruno Rukavina

U subotu, 15. lipnja 2024., u dvorištu Bazilike Srca Isusova u Zagrebu održan je prvi MerzFest, jedinstveni festival posvećen blaženom Ivanu Merzu – hrvatskom laiku, intelektualcu i apostolu mladeži. Festival je osmišljen kao duhovno-kulturni događaj koji povezuje mlade, promiče Merzovu duhovnu ostavštinu i potiče na razmišljanje o suvremenom kršćanskom životu u duhu njegova nasljeđa. Program je uključivao molitvu, panel-rasprave, glazbu i druženje, a kroz opuštenu i nadahnutu atmosferu okupljeni su imali priliku otkriti kako i danas živjeti ideale koje je Merz svojim životom svjedočio.

Festival MerzFest započeo himnom Ivana Merza koju je izveo Ivan Pribanić, dječak koji je ime dobio po bl. Ivanu Merzu, završio je 2. razred umjetničko-glazbene škole (smjer trombon) i član je puhačkog orkestra Željezničar gdje svira trubu. Uslijedilo je prvo predavanje patera Božidara Nagya, postulatora kauze bl. Ivana Merza, ujedno i jednog od njegovih najistaknutijih poznavatelja. Kroz svoje izlaganje na temu „Tko je bio Ivan Merz?“, pater Nagy nas je uveo u život i duhovni lik ovog iznimnog hrvatskog laika, intelektualca i mistika. Njegovo izlaganje bilo je više od povijesnog pregleda to je bio poziv na osobno preispitivanje, inspiracija da u Merzovom svakodnevnoj svetosti prepoznamo i vlastiti poziv na svetost u suvremenom društvu. U predavanju je istaknuto da dvije riječi najbolje opisuju Merza, a to su program i stup. Riječ je o programu novog rada i života s Isusom Kristom, što se od nas katolika očekuje i danas s novim izazovima suvremenog svijeta. Merz je također stup Crkvi Božjoj, iako nije nikad obukao reverendu. Merzov život se može podijeliti u tri dijela: 1) njegovo djetinjstvo u Banja Luci (1896.-1924.); 2) intelektualan i duhovan rast u Parizu i Beču (1914.-1922.); 3) književnik i profesor (1922.-1928.). Rođen je 16. prosinca 1896. godine u Banjoj Luci, a umro je 10. svibnja 1928. godine u Zagrebu. U predavanju je naglašena važnost njegovog dnevnika koji je rudnik duhovnih misli. Važno je naglasiti da je Ivan Merz bio vojnik u Prvom svjetskom ratu, na talijanskom bojištu, najteže bojište Velikog rata. Zanimljivo je kako su tri blaženika koja su povezana s Hrvatskom bila sudionici Prvog svjetskog rata: Ivan Merz, Karlo Habsburški i Alojzije Stepinac. Katolička vjera je životno zvanje Ivana Merza koju je utjelovljavao s euharistijom-apostolatom-žrtvom. Život mu je bio Krist i uvijek je bio okrenut Rimu gdje 1925. godine vodio Hrvatski Orlovski Savez na hodočašće. Zanimljivo je kako je Ivan Merz popularan na Filipinima gdje se nalazi Kuća Ivana Merza, što je velika zasluga dr. sc. Dave dela Cruza, štovatelja blaženog Ivana Merza.

Drugo predavanje o svetosti Ivana Merza održao je dr. sc. Ivan Zubac, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu. Naglasio je na početku kako smo u suvremenom svijetu svi mi pod velikim iskušenjima i živimo u iznimno opasnim i kompleksnim vremenima u kojima svjedočimo napadu na kršćanske zajednice diljem svijeta i da nam svima prijeti suvremeni Levijatan kojemu još i ne znamo ime ili nosi razna imena, kao što je tzv. globalizam. Ovo su vremena ravnodušnosti koja nose nove izazove u vjeri. Imamo nove forme i procese u društvu s kojima se moramo nositi, slično kao što je i sam Merz imao novo doba i nove izazove u njegovo vrijeme, naročito nakon povratka iz Prvog svjetskog rata u Jugoslaviju punu nasilja, korupcije i ukidanja hrvatskog identiteta i institucija. Ono što karakterizira Ivana Merza je njegov aktivni svakodnevni kršćanski život koji se temeljio na dnevnoj misi, krunici, euharistiji, duhovnim obnovama i osobnom duhovnom, tjelesnom, intelektualnom i društvenom rastu.

Potom je uslijedilo predavanje Dana Đakovića, asistent na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, o filozofiji Ivana Merza koja se sastoji od pet ključnih točaka: 1. početak filozofije, koja je kod Merza prvenstveno utemeljena na divljenju i čuđenju, ne kao što je u to vrijeme, ali i danas prisutni, na sumnji u svijet oko nas; 2. vječna filozofija, koja ostaje stoljećima i koja je u svojim počecima povezana s teologijom te se određen dio filozofije ne mijenja što je potrebno posebno istraživati na znanstvenim panelima; 3) fides et ratio (vjera i razum) o povezanosti vjere i razuma te kako se u suvremenom svijetu vjera i razum ne suprotstavljaju, nego su izuzetno komplementarni; 4) estetika, što je bilo važnu Merzu, baviti se i razumjeti „lijepo“ s naglaskom da moral i etika imaju primat nad umjetnosti i znanosti te naravno politici; 5) Križ koji je simbol boli i patnje, ali i spasa, bez čega nema autentične filozofije.

Nakon pauze u vidu glazbene točke Tamare Perc, glazbenice, kantautorice i profesorice gitare sljedeća dva predavanja su se bavila političkom aktivnosti Ivana Merza koju su održali dr. sc. Petar Bilobrk, profesor je na Fakultetu hrvatskih studija i Mišo Lukenda, voditelj zajednice Nanovo rođeni. Fokus je bio problematici depolitizacije i tadašnjim političkim strankama i njihovim vezama s Ivanom Merzom te njegovom odnosu prema politici. Ivan Merz je bio čovjek terena u kontaktu s vjernicima, naročito mladima. Katolici bi trebali biti okrenuti više politici, a ne bježati od nje upravo zbog velikog utjecaja politike na njihove živote. Više katoličkih političkih opcija je ne samo legitimno nego i poželjno i ne trebaju se slagati u svemu ovozemaljskom i vremenitim stvarima, ali o vječnim/metafizičkim stvarima trebaju imati jasan i glasan stav. Ući u politiku je junačka borba za koju su mnogi katolici pozvani i treba ih se poduprijeti i moliti naročito za njih, jer su u politici okruženi mnogima koji su jako daleko od nauka Katoličke crkve. Buđenje i afirmacija mladih katolika danas možemo reći tek počinje u Hrvatskoj, a po plodovima u budućnosti ćemo ih prepoznati.

Nakon pauze, posljednji dio MerzFesta je bio okrugli stol na temu: Kako živjeti Ivana Merza? Svoja razmišljanja i iskustva podijelili su: dr.sc. Vladimir Lončarević, povjesničar i publicist; Ante Belić, asistent na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti; Lana Špiljak Fruk, vjeroučiteljica u Osnovnoj školi Ivan Merz; Marko Petrović, predstavnik Udruge Mladi za domovinu. Na okruglom stolu je naglašena snaga Ivana Merza i njegov život u askezi koji je bio svojevrstan njegov osobni dar. Žrtva i patnja su vodile u smisao i prema idealu u životu i Ivan Merz je odlično utjelovljenje navedenog. Svetost je izlazak iz rutine, čak i kad je rutina sama po sebi dobra ili neutralna. U književnosti s kojom se bavio Ivan Merz danas sve više uviđamo nihilizam, plitke strasti, želju za nekoj samopomoći, ali malo tko uviđa da se pomoć, ona istinska i dubinska pronalazi upravo u hodu s Isusom Kristom. Zato je važno čitati kršćanske autore, poput Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, koji otvara i danas aktualna pitanja vjere. U udruzi Mladi za domovinu poseban se fokus stavlja na Ivana Merza, naročito u 3V formaciji: vještine, vrline i vrednote koje spajaju domoljubne vrijednosti i socijalni nauk crkve.

Sudjelovanje na prvom MerzFestu predstavljalo je poticajno i višedimenzionalno iskustvo, koje je otvorilo nova pitanja, ali i potvrdilo temeljne uvide o ulozi vjere u suvremenom društvu. Kroz predavanja, molitvu i dijalog s drugim sudionicima, otvorila se prilika za dublje upoznati život i misao blaženog Ivana Merza, te uvidjeti izuzetnu aktualnost njegova duhovnog i intelektualnog nasljeđa u suvremenom svijetu.

Filozofija Ivana Merza nije sustavno oblikovana u obliku traktata, ali se kao misaoni sustav razabire iz njegove duhovne prakse, pisanih tragova i društvenog angažmana. U središtu njegova pogleda na čovjeka i svijet nalazi se individualna orijentacija: osoba nije promatrana kao apstraktna jedinka, već kao konkretno biće pozvano na svetost kroz odnos s Bogom i bližnjima. U tom smislu, Merzova misao anticipira kršćanski personalizam Karola Wojtyłe, kasnijeg pape Ivana Pavla II., koji također povezuje vjeru i ljudsko dostojanstvo u nerazdvojivu cjelinu.

Iako izvan stranačkih struktura, Merzovo djelovanje imalo je jasnu političku dimenziju. Njegova vizija društva temeljenog na Kristovu zakonu i vrijednostima Evanđelja predstavljala je autentičan oblik kršćanske društvene misli. Svi sudionici uvidjeli su spoznaju da kršćanski život ne smije biti ograničen na privatnu pobožnost. Merz poziva na vjeru koja prožima sve sfere života: od osobne duhovnosti i kulture, do društvene odgovornosti, aktivizma i svjedočenja u javnom prostoru. Njegov život ostaje primjer kako se svetost ne živi izvan svijeta, nego upravo unutar njega – dosljedno, hrabro i s dubokim osjećajem smisla.

U društveno-pedagoškom smislu, Ivan Merz pokazao je snažnu orijentaciju prema odgoju mladeži. Njegov angažman u Orlovstvu bio je primjer primjene duhovnih načela u formaciji budućih društvenih nositelja promjene. Vjerovao je da se društvo može mijenjati samo preko duhovno i intelektualno oblikovanih pojedinaca. Patnju nije mistificirao, ali ju je prihvaćao kao duhovnu realnost i mogućnost sjedinjenja s Kristom, osobito kroz osobno iskustvo rata i bolesti.

U središtu životne i odgojne vizije Ivana Merza nalazi se cjelovit pristup čovjeku, koji obuhvaća četiri temeljna aspekta: duhovni, intelektualni, socijalni i fizičko-tjelesni. Merz je posebnu važnost pridavao duhovnom razvoju pojedinca kroz molitvu, sakramente i osobno posvećenje, smatrajući da je svetost krajnji cilj ljudskog života. Intelektualni aspekt vidio je u trajnoj formaciji razuma i karaktera, kroz studij, kontemplaciju i istinoljubivost, čime je vjeru i razum dovodio u harmoničan odnos. Socijalni aspekt ogleda se u njegovu uvjerenju da su vjernici, osobito mladi laici, pozvani biti aktivni nositelji duhovne i moralne obnove društva. Konačno, Merz nije zanemarivao ni tjelesnu dimenziju – tijelo je za njega bilo hram Duha Svetoga, pa je promicao čistoću, umjerenost i disciplinu kao dio osobne svetosti.