Dana 22. veljače 1944. godine dogodilo se prvo veće savezničko bombardiranje Zagreba u Drugom svjetskom ratu. U tom napadu stradalo područje oko Tkalčićeve i Opatovine, Botanički vrt, zgrada Zdravstvenog osiguranja, škola u Križanićevoj ulici.

Savezničke bombe izravno su pogodile i dominikanski samostan na Koloniji (u Kontaktovoj ulici) te tvornicu ulja u Držićevoj ulici pri čemu je smrtno stradalo osam studenata Bogoslovije.

Zbog ovih nevinih žrtava nadbiskup Alojzije Stepinac poslao je protesno pismo britanskom veleposlaniku pri Svetoj Stolici.

Bombardiranja hrvatskih gradova – šutnja o zločinima Saveznika

U čak 640 savezničkih zračnih napada na hrvatske gradove i mjesta na kopnu i otocima poginulo je 5246 osoba, a ranjeno je 3514. Poginulo je 768 vojnika, te oko 4500 civila.
O ovim događanjima napisana je vrlo stručna i dokumentirana knjiga – Anglo-američka bombardiranja Hrvatske u Drugom svjetskom ratu – autorice i povjesničarke Marice Karakaš Obradov. To je pobudilo i veliko zanimanje javnosti i mnogima otvorilo oči što se zbivalo tijekom Drugog svjetskog rata na našim prostorima.
U knjizi se navodi kako je Split s okolicom napadnut 71 put, zatim slijede Slavonski i Bosanski Brod s okolicom i Zagreb koji su pretrpjeli po 61 napad, Zadar s okolicom 54 napada, Rijeka s okolicom 44, Šibenik s okolicom 37 te ostala mjesta s manje od 30 napada.

Primjera radi, Zadar je bio tako sravnjen sa zemljom u nekih pedesetak napada da se njegovo razaranje nerijetko uspoređivalo s razaranjem Dresdena. Zadar je bio isto izložen tepihu bombi kao i Dresden i bombardiranjima je uništeno čak 80 posto stambenih zgrada, a ostatak je bio teško oštećen.

Ubijeni u na misnom slavlju u Kaštelu pripisani žrtvama Jasenovca!

Nedaleko Splita 5.prosinca 1943. u Kaštel Sućurcu prigodom bombardiranja poginulo je 97 ljudi, a velika većina smrtno je stradala, čak njih 65, u crkvi za vrijeme misnoga slavlja. Te žrtve su komunisiti nakon 1945. pripisali “fašističkom teroru”, a kasnije su u Jasenovac Research Institute pripisane logoru Jasenovac!

Spmenik žrtvama postavljen je u Kaštelu za vrijeme komunizma, na mjestu bivše crkve.
Što je pisalo na spomeniku? Uz nabrojana imena poginulih stajalo je da su pogubljeni kao “žrtva fašističkog terora”.

No, postoji i još toga.
„Poginuli u savezničkom bombardiranju Kaštel Sućurca na popisu su žrtava Jasenovca“, ustvrdio je Dragan Delić, voditelj muzejske zbirke Podvorje u Kaštel Sućurcu. U pismu upućenom redakciji Slobodne Dalmacije od 11. svibnja 2005. naveo je kako je i svoju baku Dragu Delić našao na popisu žrtava na web stranici www.jasenovac.org koja pripada newyorškom Jasenovac Research Institutu.
„Otkrio sam da se i naša baka ni kriva ni dužna našla među žrtvama Jasenovca iako je život izgubila 1943. tijekom savezničkog bombardiranja Kaštel Sućurca „, kazao je Dragan Delić, upozorivši da je sličnu stvar već prije njega otkrio kapetan duge plovidbe Josip Kljaković-Šantić s adresom u Tugarima.

Josip Kljaković-Šantić tvrdi kako popisu žrtava Jasenovca američki institut pribraja čak i umrle u zbjegu u El Shattu, ali i mnoge poginule partizane koji su “živote izgubili na Sutjesci ili Neretvi”, a ne u jasenovačkom logoru.
„Na web stranici poimenice je nabrojeno oko 650.000 žrtava Jasenovca, a ja sam među tim imenima pronašao oko šest stotina ljudi koji su život izgubili na drugim mjestima. Sve je počelo kad sam od jednog čovjeka usput čuo na Jasenovac Research Institute žrtve četničkog pokolja 1. listopada 1942. godine nabraja među poginulima u Jasenovcu. Usporedio sam imena sa spomenika u Gatima i 75 od njih 77 našao sam na web stranici www.jasenovac.org“, kazuje Josip Kljaković-Šantić, pokazujući silnu dokumentaciju koju je prikupio.

Tvrdi nadalje da je usporedbom originalnih knjiga u Državnom arhivu na splitskim Gripama te web stranice Jasenovac Research Instituta pronašao 266 umrlih u El Shattu koji se vode kao poginuli u Jasenovcu.
„Imate primjer i s 29 partizana iz Žrnovnice, pa 63 Čikeša iz Žeževice, onda sam slučajeve otkrio i s imenima poginulih iz Vinišća, Kaštela…“, govori ovaj Splićanin.

Izvor: narod.hr