Aktualno

UZBUNA NA “TRGU ŽRTAVA MOBBINGA I SINDIKALNE KORUPCIJE”

Sindikalist Radeka uhvaćen je u “krupnoj laži”, javljaju na
portalu  www.narod.hr . Što se zadnjih mjeseci i godina događalo na Filozofskom fakultetu pročitajte u ovom iscrpnom i intrigantnom tekstu. Autorica temeljito analizira ovu korupcijsku koronu i donosi kronologiju jedne od, navodno, brojnih afera koje su dovele u pitanje ugled Filozofskog fakulteta u Zagrebu.  
Naime, hrvatskoj akademskoj i svekolikoj javnosti tužno je bilo zadnjih godina gledati intelektualno i moralno srozavanje kultne sastavnice Sveučilišta u Zagrebu, ali i narodne institucije – Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Naša par excellence obrazovna institucija odavala je turobnu sliku u ova višestruko okužena vremena osobito vlastitim pitomcima i njihovim roditeljima koji se sve više interesiraju za ovu problematiku. Srećom, tihim i razboritim glasovima, nove činjenice i dokazi, pomažu da budu sve glasniji u borbi za dostojanstvo i demokraciju. Odmotava se pergamena koja, kažu dobro upućeni, na trenutke donosi natruhe pravoga kriminalnoga štiva. Pojavljuju se činjenice koje bi mogle, kako sugeriraju pozorni analitičari, pridonijeti da se kaldrma ispred Filozofskoga fakulteta u Zagrebu slikovito nazove – Trg žrtava mobbinga. Tomu se, po činjenicama i informacijama ovoga prenešenog teksta, može dodati i „žrtava korupcije“. (L)

******

Prenosimo tekst s portala www.narod. hr u cijelosti:

Piše: Marta Kranjčević

 Afera „Radeka na Filozofskom“, o kojoj je Narod.hr opširno izvijestio 29. listopada 2020., doživjela je iznenadni rasplet neopozivom ostavkom Igora Radeke na mjesto predsjednika Velikoga vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja (NSZVO).

Rasplet se dogodio na samom početku sjednice Velikoga vijeća koja je sazvana za petak 6. i subotu 7. studenoga 2020. Sjednicu je sazvao Igor Radeka 30. listopada s dnevnim redom na kojem je na prvom mjestu istaknuo točku „Kriza na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu“. Očigledno se ponadao da će halabukom o krizi na tom fakultetu, koju ponajviše podgrijava upravo njegov sindikat, prekriti koruptivnu aferu na istom fakultetu u kojoj je on sam pojavljuje kao glavni lik.

U aferi koja je dospjela u javnost izbili su na vidjelo podatci o njegovu nedopuštenom tezgarenju, trgovanju utjecajem, o zloporabi mrežnih stranica i Facebooka toga sindikata za obmanjivanje javnosti i članstva, o prekoračivanju nastavne norme i uzimanju enormnih honorara na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Iz medijskih napisa postalo je jasno da je uhvaćen u „krupnoj laži“ kako su hrvatske sveučilišne novine Universitas označile njegovu tvrdnju da mu je „u akademskoj godini 2018./2019. isplaćen honorar u netto iznosu od 6.522,39 kuna“. U javnosti su isplivali dokumenti iz kojih je vidljivo da mu je u toj akademskoj godini isplaćen honorar u neto iznosu od 48.590,97 kuna. Nije to bila jedina laž koja je u najširoj javnosti postala evidentna. Tako je tvrdio da njegova nastava koju je izvodio na Filozofskom fakultetu „nije niti blizu pune norme i da je njegovo nastavno opterećenje u potpunosti u skladu s propisima“. Koliko je ta njegova tvrdnja udaljena od istine najbolje svjedoči podatak da je prošle akademske godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu održao 405 norma-sati nastave, a Zakon o znanosti i visokom obrazovanju dopušta držanje najviše 120 norma-sati godišnje izvan matične ustanove. Pri tom je istinite podatke koji o njegovim malverzacijama izneseni u medijima etiketirao kao „bezumne optužbe“, „sumanute“ i „apsurdne tvrdnje“.

Veliki je problem za Ribićev sindikat što je Igor Radeka svoje notorne laži i etikete autorizirao kao predsjednik Velikog vijeća i tako ih natovario na leđa Sindikatu koji ionako ima problema s percepcijom u javnosti u kojoj se sve više doživljava kao ideološka sekta vođena materijalnim interesima vrlo uskog kruga sindikalnih vrhovnika. Svoje demantije u kojim je iznosio laži i dijelio etikete objavio je na službenom facebooku i na mrežnoj stranici Sindikata, a potpisao ih je kao predsjednik Velikog vijeća, što bi trebalo značiti da je organizacija stala iza njegovih malverzacija.

Bilo je čudnovato da se vodstvo NSZVO-a, poznato po brzim i pompoznim reakcijama i na najmanji povod, ovaj put uopće nije oglasilo. Bio je to znak da je sindikalni guru odlučio zaštititi svog pobočnika, a njegove laži i prijestupe prepustiti zaboravu. Međutim članovi Velikog vijeća nisu htjeli na sebe preuzeti sramotu koju je njihov predsjednik počinio u svoje ime i nisu nasjeli na njegov pokušaj skretanje pozornosti s afere „Radeka na Filozofskom“ na nemotiviranu priču o „krizi na Filozofskom“. Nekoliko dana prije početka sjednice razvila se među članovima sindikata i Velikog vijeća neplanirana i za režiju sjednice nezgodna rasprava o meritumu problema.

Glavna sindikalna povjerenica NSZVO-a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu dr. Ivana Bašić u pismu članovima Velikoga vijeća 4. studenoga demistificirala je „krizu na Filozofskom“ i posvjedočila da privremena uprava sa sindikalnog gledišta zaslužuje priznanje: „Od većih lokalnih sindikalnih tema ističem da je v.d. dekana na prvom sastanku najavio da će revidirati odluku bivše uprave, kojom zaposlenici nisu bili zadovoljni, o promjeni načina isplate dodatka na plaće nenastavnom osoblju. Naime, uvidom u poslovanje Fakulteta on procjenjuje da se novac koji je ušteđen odlukom bivše uprave istovremeno trošio neracionalno, na vanjsku suradnju, koja na FF-u zaista predstavlja značajnu troškovnu stavku. V.d. smatra da se može pronaći rješenje koje bi bilo na korist zaposlenika, na način da se predvidi isplata dodataka na plaću razmjerna financijskom stanju, odnosno ostvarenim prihodima Fakulteta.“

Na to se 5. studenoga nadovezao prof. dr. Damir Stanzer, pročelnik Laboratorija za tehnologiju vrenja i kvasca s Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i autor zapaženoga osvrta o pisanju Indexa članovima Velikog vijeća NSZVO-a.

> Prof. dr. sc. Damir Stanzer: Napad kolumnista Index.hr-a na javni sektor znanstveno neutemeljen

Njegov skromno nazvani „Prilog raspravi“ zapravo je intelektualno nadmoćna i zaokružena analiza stanja stvari koju vrijedi citirati u širem izvodu:

 „Slučaj kojeg uopće ne mogu naći na internetu, a unutar Sindikata je prošao bez da smo o njemu informirani, slučaj je skidanja materijalnih prava nenastavnim zaposlenicima Filozofskog od strane ‘dobre lijeve vlasti’ prije godinu-dvije. Mediji su to sakrili zato što je to greška ‘Borasove žrtve’, o tome se ne piše. Zašto to nismo obradili unutar sindikata? Vjerojatno zato što nije bilo baš pozitivno za sindikat, Marković je navodno napustio funkciju glavnog povjerenika Filozofskog zbog grešaka u tom slučaju. Nastavni članovi naše sindikalne podružnice žrtvovali su interese naših nenastavnih članova za interes spomenute dekanice. Zbog ‘nedostatka novca’. Kojeg je istovremeno bilo dovoljno za isplaćivanje velikih honorara vanjskim suradnicima na Pedagogiji, između ostaloga i našem čelniku sindikata Radeki. Ma koliko toga što ‘gerila’ mediji iznose o tim stvarima bilo točno, čak i da je točan samo manji dio navedenog, zvuči jako grdo. Nedopustivo za sindikat. Ta lokalna situacija pokazuje koliko se može zabrazditi kad sindikat ne djeluje principijelno (=sindikalno) nego zauzima stranu u prvom redu tvrdog boja za neke treće interese. Naizgled ideološke, a zapravo profesionalne, statusne i materijalne.

Postalo je očigledno da na sjednici Velikog vijeća više nije moguće zaobići aferu lažljivog predsjednika što je natjeralo Vilima Ribića da se osobno umiješa i pokuša spasiti svog ortaka Radeku od nezadovoljnih članova Velikog vijeća. Poslužio se otrcanim trikom kojim politička kasta spašava svoje posrnule članove: stavi se mandat na raspolaganje, a tijelo ne prihvati ponuđenu ostavku i tako kolektivizira krivnju; krivac bude oslobođen krivnje, a kolektiv solidarno raspodijeli sramotu.

S tom je nakanom Vilim Ribić dan uoči sjednice izravno intervenirao u dnevni red i članovima Velikog vijeća poslao sljedeću poruku: „Poštovani i dragi članovi Velikog vijeća! U dogovoru s predsjednikom Velikog vijeća i na tragu jutrošnje sjenice Predsjedništva (Radeka, Pervan, Smital) promijenili smo dnevni red i ubacili prvu točku koja glasi: Stavljanje mandata predsjednika Velikog vijeća na raspolaganje – reakcija na napis u Universitasu. Kao prilog toj točki šaljemo Vam napis iz Universitasa na čitanje. S poštovanjem, Vilim Ribić“.

Ribićev manevar solidarnog prebacivanja sramote na kolektivno tijelo nije uspio jer je jedan član Velikog vijeća na vrijeme upozorio članove da Statut NSZVO-a ne poznaje institut „stavljanja mandata na raspolaganje“, pa su tako preostale mogućnosti smjenjivanja ili podnošenja neopozive ostavke. Statutom NSZVO-a propisano je da Veliko vijeće može smijeniti predsjednika Velikog vijeća „zbog neizvršavanja obveza, prekoračenja ovlaštenja, narušavanja ugleda Sindikata, djelovanja suprotnoga politici Sindikata, kršenja Statuta, povreda zakonskih normi i donošenja pogrešnih odluka s teškim posljedicama za Sindikat“. U raspravi 6. studenoga ispostavilo se da je Radeka zloupotrijebio položaj i izmanipulirao Sindikat, jer se pokazalo istinitim sve ono što je u svojim demantijima, koje je izdavao u ime Sindikata, nazivao „bezumnim optužbama“ i „sumanutim tvrdnjama“. Rasprava, u kojoj su tek rijetki opravdavali njegove postupke, potvrdila je da je svojim ponašanjem ispunio svih sedam navedenih razloga za smjenu. U tim okolnostima Radeka se izvrsno snašao i sam dao neopozivu ostavku.

Sjednica je nakon toga prekinuta. Utvrđeno je da će se nastaviti u četvrtak, 12. studenoga te da će joj predsjedati prof. dr. sc. Petar Pervan, predsjednik Sindikata. Prva sljedeća točka o kojoj će Veliko vijeće raspravljati glasi: „Kriza na Filozofskom fakultetu“. Optimistični članovi Sindikata, s kojima smo razgovarali, očekuju da će se NSZVO u novim okolnostima iskoristiti činjenicu da je na čelu privremene uprave Filozofskog fakulteta prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, jedan od osnivača i zaslužni član Sindikata. Očekuju od predsjednika Pervana da na nastavak sjednice Velikog vijeća pozove obnašatelja dužnosti dekana profesora Šimpragu kako bi članove Velikog vijeća iz prve ruke izvijestio o stanju na fakultetu.

Ostavkom Igora Radeke otvorena je mogućnost da NSZVO promijeni politiku i umjesto podgrijavanja krize na fakultetu, kao što je to činio smijenjeni predsjednik Velikog vijeća, aktivno podupre svog zaslužnog člana na zahtjevnom zadatku i konstruktivno se uključi u rješavanje problema. U svakom slučaju, po reakciji Sindikata na novu situaciju vidjet će se je li NSZVO izvukao pouku iz slučaja Radeka ili će nastaviti po starom – u smjeru vlastite propasti.

 

Izvor: narod.hr

Zanima nas Tvoje mišljenje!