NAŠ IZBOR

FAKULTET HRVATSKIH STUDIJA: SVEČANO OTVORENA IZLOŽBA „HRVATSKA U SRCU EUROPE“

„Najmlađi fakultet najstarijega Sveučilišta s kontinuitetom djelovanja u Hrvatskoj kao prvu izložbu nakon svojega uzdizanja na fakultetski položaj, predstavlja temu koja čini okosnicu njegove djelatnosti. Riječ je o sredozemnim i srednjoeuropskim kulturnim krajolicima Hrvatske. Radi se izložbi hrvatskih umjetničkih spomenika na umjetničkim fotografijama, koja je prikazana u dvanaest gradova diljem Europe, a otplovila je preko Sredozemlja sve do Egipta.“, istaknuo je dekan prof. dr. sc. Pavo Barišić.

 

Na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u petak, 5. lipnja 2020. otvorena je izložba hrvatskih kulturnih spomenika na umjetničkim fotografijama „Hrvatska u srcu Europe – Sredozemni i srednjoeuropski kulturni krajolici Hrvatske“. Izložbu je otvorio dr. sc. Ivica Poljičak, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske mr. sc. Andreja Plenkovića i državni tajnik u Ministarstvu kulture.

Nazočne su pozdravili dekan Fakulteta hrvatskih studija prof. dr. sc. Pavo Barišić, predsjednik Hrvatske paneuropske unije akademik Mislav Ježić, izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras.

Dekan Barišić izrazio je ponos što je prva izložba na visokom učilištu, od kako je uzdignuto na položaj fakulteta, posvećena temi koja čini okosnicu njegove djelatnosti, a to je hrvatska i europska kultura: „Hrvatska pripada sredozemnomu kulturnomu krajoliku cijelom duljinom svoje razvedene obale i otoka. Usidrena je istodobno u samo srce Srednje Europe, kako zemljopisno tako i povijesno, pravno i politički oblikujući i izražavajući njezinu supstanciju. Kao što je to zorno izrazio akademik Radoslav Katičić: ‘Nigdje Mediteran nije tako srednjoeuropski i nigdje srednja Europa tako mediteranska kao u Hrvatskoj’.“ Dekan je uz to podsjetio kako je kultura bila najsnažniji poticaj i sredstvo za međunarodnu afirmaciju zemlje koja obiluje brojnim dobrima svjetske baštine: „Drevna izreka svjedoči o tome kako valja pripovijedati o prošlosti da bismo bolje mogli predvidjeti budućnost. Stoga nastavimo otkrivati Lijepu Našu, da bismo bolje upoznali Europu.“

Akademik Ježić prisjetio se kako je došlo do prvoga postavljanja izložbe, prije 25 godina, u Europskom parlamentu i drugdje.: „U Međunarodnoj paneuropskoj uniji raspravljali smo u 1995. o tome kako da predstavimo Hrvatsku u europskim tijelima i osporimo mnogobrojne predrasude o njoj kao balkanskoj zemlji, Zapadnome Balkanu i ‘tamošnjim zaraćenim plemenima’ i potaknemo približavanje i priključenje Hrvatske europskim tijelima. Tako se rodila zamisao o izložbi. Uz izložbu smo priredili priručnik o hrvatskoj kulturi, koji je objavljen na engleskome, francuskome, njemačkome i hrvatskome jeziku. On je pratio izložbu od Strasbourga, preko Pariza (Palača UNESCO), Beča, Berlina, Dresdena, Münchena, Praga, Bratislave, Budimpešte, Soluna i Kaira do Dubrovnika. Nakon Oluje porastao je međunarodni pritisak na Hrvatsku, htjeli su joj nametnuti i sankcije, ali o tom nije postignuta suglasnost u Uniji, jer se austrijski ministar Alois Mock i njegov stalni tajnik Albert de Rohan nisu s time složili. Mnoge su vlade nametnule tihe sankcije, a hrvatski su diplomati imali velikih teškoća da ih netko u vladama Europske unije u to vrijeme primi. Pomoću Paneuropske unije probili smo tu blokadu i izložbu je otvorio zastupnik u Europskom parlamentu dr. Otto von Habsburg.“

Pohvalivši izložbu rektor Boras osvrnuo se i na bogatstvo hrvatskoga nematerijalnoga kulturnoga nasljeđa: „Na izložbi su prikazane fotografije fizičkih spomenika i kulturnih dometa, ali ne smijemo zaboraviti ni one druge, možda manje materijalne, a to je hrvatsko sudjelovanje u Europi zadnjih 500 godina u znanosti.“ Rektor je čestitao Fakultetu hrvatskih studija na ostvarivanju svoje misije i otvaranju prve izložbe u Zagrebu nakon jakoga potresa i poručio: „Odricati se tradicije nije u duhu hrvatskoga naroda. Moramo graditi na onome što smo do sada načinili, poštovati naše pretke, naše obitelji, a isto tako u naše društvo uključiti mlade koji će tek stasati.“

Izaslanik predsjednika Vlade osvrnuo se na napredak položaja Hrvatske u europskom kontekstu: „Spoznavajući Hrvatsku ne spoznajemo samo činjenice, koje su brojne i nepobitne, nego spoznajemo i ljubav prema svojoj domovini. Tko ima domovinu je i voli i ima ljubav prema vlastitoj domovini. Sva velika postignuća nemoguća su bez ljubavi.“ Otvarajući izložbu dr. sc. Poljičak izrazio je radost što upravo s Fakulteta hrvatskih studija nakon 25 godina fotografije kreću na novo putovanje Hrvatskom i Europom.

 

Ovom izložbom potvrđena je činjenica da nam je kultura nužna da bismo ispravno rasli. Izložba zavrjeđuje da je posjeti svaki hrvatski sveučilištarac, jer će iz minimalne forme na jednom mjestu upoznati mnogo onog što spada u sam vrh europske kulture i umjetnosti. Izložba je otvorena za studente, nastavnike i građane do 24. srpnja 2020.

Dekanova pozdravna riječ na otvaranju izložbe „Hrvatska u srcu Europe“

Magnifice domine Rectore!

Poštovani gospodine državni tajniče!

Uvažena gospođo izaslanice predsjednika Hrvatskoga sabora!

Cijenjeni uzvanici!

Časni prijatelji Fakulteta hrvatskih studija!

Dragi kolegice i kolege studenti, nastavnici i suradnici!

 

Osobita mi je radost i veliko zadovoljstvo srdačno Vas pozdraviti u ime Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu posljednjega dana nastave u ovoj akademskoj godini. Ponosni smo što je prva izložba na našem visokom učilištu, od kako je uzdignuto na položaj fakulteta, posvećena temi koja čini okosnicu naše djelatnosti, a to je hrvatska i europska kultura. Zato izložba o sredozemnim i srednjoeuropskim kulturnim krajolicima Hrvatske pogađa bit onoga što ovdje proučavamo, studiramo i promičemo.

Riječ je o izložbi hrvatskih kulturnih spomenika na umjetničkim fotografijama, koja je prikazana u dvanaest gradova diljem Europe, a otplovila je preko Sredozemlja sve do Egipta. Ovo je njezino prvo postavljanje u glavnom gradu. I ta je čast pripala Fakultetu koji se je začinjao kada je sazrijevala potreba za predstavljanjem hrvatske kulture europskoj i svjetskoj političkoj javnosti. Naša se ustanova razvijala na idejnim temeljima prispodobivima zamisli ove izložbe.

Fakultet hrvatskih studija istražuje i poučava o pitanjima hrvatske kulture, društva, jezika i identiteta. Svjedoči na poseban način koliko je hrvatska uljudba i stvaralačka baština u svojim stožernim odrednicama prožeta supstancijom europske kulture, od helenske mudrosti i znanosti, rimske pravne i državne tradicije do kršćanske duhovnosti. Slojeve toga identiteta moguće je proučavati na tlu Hrvatske od kada se na obzoru svjetske povijesti u antici pojavila europska zvijezda, njezino ime i blistava luč kojom žari na nebu planetarne plovidbe civilizacija.

 

Hrvatska pripada sredozemnomu kulturnomu krajoliku cijelom duljinom svoje razvedene obale i otoka. Usidrena je istodobno u samo srce Srednje Europe, kako zemljopisno tako i povijesno, pravno i politički oblikujući i izražavajući njezinu supstanciju. Kao što je to zorno izrazio akademik Radoslav Katičić: „Nigdje Mediteran nije tako srednjoeuropski i nigdje srednja Europa tako mediteranska kao u Hrvatskoj“.

Izložba umjetničkih fotografija koju predstavljamo nastajala je iz želje da se Hrvatska vrati u ravnopravno članstvo, u zajednicu s ostalim europskim narodima, kojoj je stoljećima pripadala. Izložba je otvorena i prikazana u Europskome parlamentu i europskim prijestolnicama u teškim vremenima, kada je postojala određena diplomatska napetost, gotovo zaleđeni politički odnosi i nerazumijevanje za napore da se Hrvatska konstituira kao slobodan i neovisan demokratski subjekt.

I dok su neki okretali glavu od ponosne i samosvjesne Hrvatske, koja se oslobađala od tereta okupacije vlastitoga teritorija, predsjednik međunarodne Paneuropske unije dr. Otto von Habsburg hrabro je stao i 16. siječnja 1996. svečano otvorio izložbu u Europskom parlamentu u Strasbourgu. Istaknuo je i svojim ugledom posvjedočio kako je Hrvatska oduvijek svojim krajolicima i kulturom pripadala Mediteranu, Srednjoj i Zapadnoj Europi kao njezina najistočnija zemlja. Tako su Europski parlament i Vijeće Europe bili ispunjeni umjetničkim fotografijama i povijesnim svjedočanstvima o zemlji otvorene kulture za susrete svjetova.

Izložba svjedoči o trajnom naporu hrvatskih ljudi tijekom povijesti da budu sastavni dio europske zajednice naroda. Na plakatima u Europskome parlamentu, kao što je i danas posvuda u našoj ustanovi, isticao se reljef hrvatskoga kralja iz XI. stoljeća, povjesničari smatraju da je riječ o Petru Krešimiru IV. s dvorjanima. Kultura je tako bila najsnažniji poticaj i medij za međunarodnu afirmaciju zemlje koja obiluje brojnim dobrima svjetske baštine.

Tri mjeseca nakon toga izložba je otvorena u Palači UNESCO-a u Parizu. Prikazana je potom u Beču, Kairu, Solunu, Dubrovniku, Dresdenu, Berlinu, Münchenu, Pragu, Bratislavi i Budimpešti. Nakon četvrt stoljeća sada s Fakulteta hrvatskih studija kreće na novu plovidbu. Kulturnu baštinu svaki naraštaj treba iznova istraživati i svojim prinosima oplemenjivati kako bi mogao biti njezin dostojan baštinik.

U izložbenom katalogu donosimo prigodni tekst znanstvenika koji je cijelim svojim djelovanjem na osobit način zadužio Hrvatske studije. Akademik Radoslav Katičić održao je prvo predavanje na otvaranju četverogodišnjega programa Hrvatskih studija 18. listopada 1993. pod naslovom „Pisma pape Ivana X iz 925. i osnovne koordinate početaka hrvatske kulture“. Držao je mnogim naraštajima studenata kolegije o hrvatskoj kulturi u međunarodnome kontekstu. U predgovoru nam brižno poručuje kako „Hrvatsku treba otkriti, da bi se upoznala“.

Idejni je začetnik i nositelj ove izložbe jedan od utemeljitelja Hrvatskih studija, akademik Mislav Ježić. On je u vrijeme pripreme izložbe bio član Kolegija i voditelj Poredbenoga hrvatskoga studija – Croaticum. Kada su Hrvatski studiji pokrenuti otpočeo je s krugom probranih akademika i znanstvenika pripremati izložbu i knjigu „Sredozemni i srednjoeuropski kulturni krajolici Hrvatske“. Otvarao je i pratio izložbu od Strasbourga i Pariza do drugih gradova. Predaje i danas na našem Fakultetu kolegije iz istočnih filozofija i kultura te o hrvatskoj kulturi u međunarodnome kontekstu.

Sadržaj izložbe seže od vučedolske golubice, preko svih stilskih i povijesnih slojeva do suvremenih kulturnih dobara i njihova razaranja u Domovinskom ratu. Zornu ilustraciju hrvatskih uzleta i padova, procvata kulture i pogubnih sila predočuje sudbina Dvorca Eltz i grada Vukovara. U njihovoj je blizini prije nekoliko tisuća godina bilo sjedište vučedolske kulture. Na plodnom području uz Dunav više se puta tijekom povijesti razvijala vrhunska kultura. Prekrasan barokni ures grada na Dunavu razoren je na kraju 20. stoljeća u velikosrpskoj agresiji. Ali je obnovljen, kao što je obnovljena i cijela domovina, zalaganjem vrijednih hrvatskih ljudi.

Izložba nam poručuje kako treba dublje pronicati u izvore hrvatske baštine da bi se bolje upoznala i razumjela europska kultura. O budućnosti Europe na sadašnjoj prekretnici može primjereno govoriti onaj koji dobro znade odakle je krenula. Drevna izreka svjedoči o tome kako valja pripovijedati o prošlosti da bismo bolje mogli predvidjeti budućnost. Stoga nastavimo otkrivati Lijepu Našu, da bismo bolje upoznali Europu.

Hvala Vam na dolasku. Želim Vam da se na ovoj izložbi i na našem Fakultetu osjećate ugodno.

Prof. dr. sc. Pavo Barišić

Zanima nas Tvoje mišljenje!