Aktualno

EDITH STEIN – UZ 75. OBLJETNICU SMRTI

 

𝑬𝑫𝑰𝑻𝑯 𝑺𝑻𝑬𝑰𝑵 – 𝑭𝑰𝑳𝑶𝒁𝑶𝑭𝑲𝑰𝑵𝑱𝑨 𝑰 𝑲𝑨𝑻𝑶𝑳𝑰Č𝑲𝑨 𝑺𝑽𝑬𝑻𝑰𝑪𝑨 Ž𝑰𝑫𝑶𝑽𝑺𝑲𝑶𝑮 𝑷𝑶𝑫𝑹𝑰𝑱𝑬𝑻𝑳𝑨

(9. 𝑲𝑶𝑳𝑶𝑽𝑶𝒁𝑨 2017. 𝑶𝑩𝑰𝑳𝑱𝑬Ž𝑨𝑽𝑨 𝑺𝑬 75. 𝑶𝑩𝑳𝑱𝑬𝑻𝑵𝑰𝑪𝑨 𝑵𝑱𝑬𝑵𝑬 𝑺𝑴𝑹𝑻𝑰 𝑼 𝑵𝑨𝑪𝑰𝑺𝑻𝑰Č𝑲𝑶𝑴 𝑳𝑶𝑮𝑶𝑹𝑼)

Piše: Mr. sc. Krešimir Cerovac

U vremenu u kojem se sve više zanemaruju i prešućuju kršćanski korijeni Europe u ime nekakve lažne multikulturalnosti, zanimljivo je susresti se s likom EDITH STEIN, odnosno sa svetom Terezijom Benediktom od Križa, s osobom vrlo istaknute europske osobnosti u pogledu njena života, misli i djela.

Rodila se je u velikoj židovskoj obitelji u Njemačkoj u Breslau (danas Wroclaw, Poljska) 1891. godine. Po završetku srednje škole studirala je filozofiju, a nakon studija, otišla na daljnje usavršavanje kod uglednog njemačkog filozofa Edmunda Husserla. Nakon pogibije u ratu 1917. njenog prijatelja i kolege, po podrijetlu Židova, Adolfa Reinacha, koji je već ranije prešao na katoličanstvo, te nakon potresnog njenog susreta s njegovom udovicom, koja je zahvaljujući vjeri pokazala veliku smirenost postignutu kroz prihvaćanje križa, pa zatim čitajući o životu svete Terezije Avilske, a posebice njenu „Autobiografiju“, izjavljuje o kršćanstvu: „Završavajući s čitanjem, rekla sam sama sebi: TO JE ISTINA!“ Potaknuta svim tim zbivanjima Edith Stein počinje intenzivno razmišljati o katoličkoj vjeri.

Nakon godinu dana pouke i vlastitog školovanja Edith biva krštena na Novu Godinu 1922. godine i uzima krsno ime Terezija. Slijedio je niz neuspješnih pokušaja da postane karmelićanka, no, ipak u listopadu 1933. godine, konačno, ulazi u strogi karmelićanski samostan u Kelnu i uzima znakovito ime sestra Terezija Benedikta od Križa. Zbog progona i ubijanja Židova u Njemačkoj, Edith Stein odlazi 1938. godine u „sigurniji“ karmelićanski samostan u Echtu u Nizozemskoj. Činilo se je da je tu na sigurnom, a posebice jer su nacisti Židovima krštenim prije 1. siječnja 1941. „jamčili“ amnestiju. No, na žalost, ipak nije bila izvan domašaja ljudske gluposti i zla: Njemačka vojska 1940. ulazi i u Nizozemsku. Gestapo je 2. kolovoza 1942. odvodi u Auschwitz-Birkenau, gdje 9. kolovoza umire u plinskoj komori kao broj 44074. Papa Ivan Pavao II. proglasio ju je 1987. godine blaženom, a zatim već sljedeće godine, 11. listopada, i svetom.

Hapšenje Edith Stein i njeno odvođenje iz samostana, kao i istodobno hapšenje nekoliko stotina Židova, koji su također primili katoličko krštenje prije od nacista postavljenog roka, uslijedilo je kao odmazda zbog protesta, koji su izrekli nizozemski katolički biskupi: „Saznali smo s dubokom boli nove okolnosti, koje Židovima, muškaracima, ženama i djeci, nameću deportaciju u strane zemlje. … Iznimne patnje, koje ove mjere uzrokuju za više od 10.000 ljudi su u apsolutnoj suprotnosti s božanskim zapovijedima pravde i ljubavi.“ Zanimljivo je, da tom prilikom nisu deportirani i Židovi kršteni kao protestanti, jer većina protestantskih crkava nije sudjelovala u protestu. Vrlo se rijetko kritički govori o odnosu protestantskih crkava prema nacizmu. William Temple (1881.–1944.) anglikanski nadbiskup Canterburya, dakle prvi čovjek Anglikanske crkve u razdoblju 1942.–1944., veliki borac protiv antisemitizma, smatra da je protestantska crkva u Njemačkoj podupirala Hitlera. Dok se rijetko govori o šutnji protestantskih velikodostojnika općenito, istodobno postoji nevjerojatna poplava tendencioznih radova u kojima se sustavno, primjerice, zbog navodne šutnje i nepoduzimanja akcije u osudi nacizma i fašizma, napadaju papa Pijo XII. i kardinal Stepinac, te mnogi drugi katolički biskupi.

Treba se prisjetiti proročanskog razmišljanja kardinala Alojzija Stepinca izrečeno o logorima još u ožujku 1940. (!), dakle, prije uspostave NDH: „𝑴𝒊 𝒔𝒆 𝒗𝒓𝒂ć𝒂𝒎𝒐 𝒖 𝒔𝒕𝒂𝒓𝒐 𝒑𝒐𝒈𝒂𝒏𝒔𝒕𝒗𝒐. 𝑨 𝒔 𝒑𝒐𝒈𝒂𝒏𝒔𝒕𝒗𝒐𝒎 𝒔𝒆 𝒗𝒓𝒂ć𝒂 𝒊 𝒌𝒓𝒖𝒕𝒐 𝒓𝒐𝒑𝒔𝒕𝒗𝒐. 𝑲𝒐𝒏𝒄𝒆𝒏𝒕𝒓𝒂𝒄𝒊𝒐𝒏𝒊 𝒍𝒐𝒈𝒐𝒓𝒊 𝒌𝒂𝒐 𝒔𝒕𝒂𝒍𝒏𝒆 𝒖𝒔𝒕𝒂𝒏𝒐𝒗𝒆; 𝒑𝒓𝒊𝒔𝒊𝒍𝒏𝒊 𝒓𝒂𝒅, 𝒏𝒂 𝒌𝒐𝒋𝒊 𝒗𝒐𝒅𝒆 𝒎𝒊𝒍𝒊𝒋𝒖𝒏𝒆 𝒍𝒋𝒖𝒅𝒊, 𝒔𝒗𝒆 𝒔𝒖 𝒕𝒐 𝒏𝒐𝒗𝒂 𝒊𝒎𝒆𝒏𝒂 𝒛𝒂 𝒗𝒓𝒍𝒐 𝒔𝒕𝒂𝒓𝒖 𝒔𝒕𝒗𝒂𝒓.“

Zanima nas Tvoje mišljenje!